Livro Tradusaun

Senin, 24 September 2012

Hatan Nafatin Ba Lian Nebe Mak Bolu Maske Ladun Komprende Didiak


Spanha - Redasaun ne'e Jornalista simu Via email iha loron 22/09/2012, hodi haktuir esperencia oinsa hili dalan ba Maromak (Madre) 
Jasinta Tavares Salsinha moris iha Ermera, Lete-foho - Hatuhei, data 20/Abril/1978, Oan husi Luis Salsinha no Maria Tavares, Hanesan Oan ba dala hat (Anak ke-4) husi Bin- Alin nain hitu (dari 7 Bersaudara) tuir mai Irman Jasinta haktuir esperencia oinsa Hili dalan atu Sai Madre nebe durante nia hasoru
Ho ksolok  bo, ot tebes, hakarak fahe hau nia experiencia kona ba Maromk Nia Domin nebe mak hau sente, no koko iha hau nia moris nudar religiosa. Hau sente Nai Nia bolu wainhira iha festa  domingo de Cristo Liurai nian, hanesan ita hotu hatene katak amu Domigos Soares ne, e nai lulik ida be gosta doko rai ba ema hotu  kona ba vocasaun, especial ba padre-madre.  Entaun iha domingu ida, festa Cristu Liu-Rai nian, molok hahu misa nia avicu  ona: husu ba adolecentes hirak nebe mak hakarak  sai padre-madre bele ba husu formulario iha mestri Armindu para  hatama naran. Iha momento ne mak derepente deit hau mos hamrik la metin ona, tan ne, e soe hela colega sira para hodi ba buka apa ho ama atu dehan ba sira nain  rua katak hau mos hakarak sai madre hotu. Papa hatan mai hau, meninha ida ne xa conforme deit o.....Depois papa ho mama mos acompaña ona hau ba residencia hodi tau naran. Hahu husi ne, e komesa tuir ona programa grupo vocacional nian, hodi parlenta aan ba mai iha fatin hotu maibe  paun, supermi ho sasoro mos la falta ba ami.  Tan ne mak ami mos kontente no haksolok hela deit i la sente kolen no baruk atu  reza i canta: Iha Igreja, iha uma no iha fatin-fatin. Mais remata ona escola pre-secundario, husi ne, e no tinan mos bo, ot ba dudaun, hanoin mos rua-rua  hakarak hari uma kain mak diak  ka....? ou sai madre mak diak entaun wainhira hau iha aspirante tinan ida atu hakat tan paso ida ba oin nebe bolu naran postulante hau sei dúvidas hela atu lao ba oin ka muda fali ba kotuk........Sei hanoin –hanoin hela derepente hau nia primo, Frater Joaun  Soares ho nia kelga  sira  ba visita hau iha Fatuhada nia dehan mai hau liafuan ida ne,e molok atu continua tan ba oin hanoin didiak lai, diak liu o  ba foti surat tahan bo,ot ida hodi hakerek iha parte rua : sorin  hari uma kain no sorin  sai  madre ,hafoin hakerek hotu buat positivo no negativo hotu nebe mak o sei hasoru iha parte rua ne,e depois mak o hili ida nebe mak o gosta liu ou o bele para halao to,o rohan, nebe hau halo tuir buat nebe mak nia dehan ne,e ikus mai hau hili ba Madre  tamba hau hakarak moris livre, konhese  ema barak, konhese fatin barak  no iha neba lia fuan ida nebe mak fo apoio makas mai hau mak  Abraun nia lia fuan nebe  dehan: wainhira o sei iha inan nia knotak hau hili tiha ona o.....Ho lia fuan ida ne,e halo hau mos fiar katak nune,e  duni, tamba hau hakarak lao ses tiha deit mos la bele, atu lao tuir kurva seluk ida mos lae nafatin.....Ema nia matan ne,e hanesan hateke tu-tuir hela deit. Nebe atu ba nebe deit ema ne hare hela deit ita, tan ne, e mak tur mos la metin, tenki ba buka Nia iha fatin nebe mak bele hasoru malu ho Nia.
Ho ida ne, e depois  de remata Escola Secundario (SMA) hau ba buka ona Ema Nia aman ne, e iha Irmans Carmelitas sira nia uma iha fatuhada neba. Iha neba ami  tuir incontru durante tinan ida, depois  de ne, e iha 2002 hahu tama comventu hodi hahu ho ida nebe mak bolu naran, aspirante tinan ida, hotu tiha etapa ida ne, e pasa ba segundu etapa nebe mak bolu postulante iha Malang-Indonesia ne, e mos tinan ida, depois de ida ne, e pasa ba novicia durante tinan rua no halo primero votu, no votus iha tinan 2005. Depois de votus hau nia primero misaun iha hau nia moris fatin, ne, e mak hau nia rai doben Ermera-Letefoho durante tinan ida. Iha ne ba hau aprende oinsa servicu i fo aan tomak ba Igreja liu husi Congregasaun Carmelitas hamutuk ho hau nia irmans sira, ho hau nia Padre Arnaldu Frederico De Deus. Lete-Foho oan mos i no mos hamutuk ho hau nia ema rasik iha Paroquia Nossa Senhora Do Carmo Letefoho.
Hafoin iha tinan 2006 hau simu informasaun  husi Ir. Fabiola Gusmao nebe mak nudar Vicaría Irmans Carmelitas husi Timor  ninian katak Maromak hakarak Hau Ata dala ida tan ba Nia hodi husik hau nia rai doben Timor atu  mai Nacao España, entaun, tenki tun mai Dili- comunidade Fatuhada para prepara surat no dokumentu seluk, iha ne, e demora to, o tinan ida, ikus mai iha 2007 hiit ain husi Timor mai España to, o ohin loron. Hau nia experiencia, wainhira hau sei iha formasaun rona historia Congregasaun nian, hau hakarak, loron ida hau tenki hare lolos rai ida naran España ne,e para hatene Fundadora nia moris fatin , i rona tan katak irmans sira iha España ne,e mesak ferik –ferik deit ona, sira precisa ema joven sira nia presenca (Kehadiran),  nebe iha hau nia laran dehan:  ah..... be nusa mak hau la bele fo hau nia aan para ba ajuda sira , tamba sira fo tiha ona sira nia an mai to,o iha Timor ne,e  to,o Irmans nain  rua mate tan iha ita nia rain, i hau mos comprende katak atu sai madre ne,e laos atu hela  deit iha hau nia rain, maibe hau tenki dispuesta katak (siap dan bersedia) para ba fatin nebe deit mak ema bo,ot sira hatudu (Tentukan) mai hau, no hau hakarak ho neon no laran duni para ba, tan ne,e mak wainhira hau rona dehan hau atu mai España hau la hakfodak tamba, uluk hau sei iha formasaun hau  nia laran hakarak los tiha ona atu mai España maibe iha laran deit tamba sei iha proceso nia laran – seidauk hatene sei to,o kalae...? nebe wainhiara ema bo,ot, fo hatene   katak , prepara atu mai España iha  buat  rua  nebe importante maihau  :  primero obedece, segundo contente maski la hatene ema nia lian no la hatene saida los mak  sei hasoru, maibe buat nebe dudu hau mak  fiar, hakarak no fo aan husi ne,e ita sei descuvre Maromak Nia presenca iha ita nia vida liu husi akontesmentos hotu. Nebe Nia halo ita senté livre atu husik ita nia rain, familia, situasaun nebe mak hatoman hela ita no cultura hodi ba hasoru fali ema foun, familia foun situasaun no cultura foun,  iha Evangelio Saun Marcos 10, 28-30. Dehan: se mak husik nia uma, maun-alin, Inan ho Aman ou oan nia rain tamba Hau no Evangelio sei simu dala atus ida liu tan hirak ne,e. i no tebes duni ida ne,e mak hau experimenta iha hau nia moris, wainhira hau sai husi Timor hau la lori kedan ho uma ida no la lori kedan osan ba tinan rua ka tolu nian maibe to,o  iha España hau iha uma hodi hela ba, iha osan ba precisa nian, hetan maun-alin barak , inan-aman barak , no sira seluk tan. Maski to, o fofoun la hatene ema nia lian ema koalia mai hateke mar-maran deit tamba la iha liafuan atu resposta ema dehan sim ka nao mos naran hatan deit, la hatene atu ba mate ka moris mos tuir deit. Liu tiha sim nao-sim nao ne, e tama tiha ba cuarto mak tanis, tamba hanoin kala ema koalia aat hau mak ne, e, entaun buat ida tanis no sentimiento ne, e mos buat diak ida, nia fo hanoin foun katak atu labele hela deit ho situsaun ida hanesan ne, e hau tenki esforzó aan atu aprende ema nia lian, adapta ho ema nia cultura no sociedade iha fatin nebe mak hau hela ba. Husi ne, e halo hau atu tau tan hau nia confianza ba ida nebe mak bolu hau no lori hau to, o iha ema nia rain ida do,ok ne, e, maski difícil atu halao maibe hanesan San Paulo dehan: en cuanto hau la iha kbi,it iha neba hau hetan força no nia dehan tan, wainhira hau hakarak halo diak, maibe la sai realidade diak ninia nia sai oin seluk fali. Maibe buat ida deit mak importante mak fiar, tau nafatin confianza ba ida nebe mak bolu hau ne,e, ánimo hodi barani dehan nafatin sim ba Nia maski la comprende lolos saida  mak  Maromak hakarak mai ita, so hatan deit dehan : Hau mak  ne,e, iha hau nia moris lor-loron nian liu husi vida de oracao no actividades lor-loran nian, ho ne,e buat nebe mak hau aprende iha hau nia vida wainhira sei iha formasaun to,o halo hau nia primera votos, to,o ohin loran día 8 de setembro 2012 foin dadun ne,e, hau hodi barani hakat tan paso ida ba oin hodi halo hau nia votos perpetua katak intrega aan hodi halao servicu ba Nai Nia reino to,o mate. No ikus mai hau atu hato, o agradece ba hau inan-aman, maun-alin familia no belun sira hotu i  hau nia irmans hirak nebe mak ajuda hau durante iha hau nia formasaun , ba sarani hotu husi paroquia Nossa Senhora Do Carmo Lete-foho sira nia orasaun nebe mak makas tebes mai ami hirak nebe mak hakarak intregaan hodi servicu ba Nai nia reino no belun sira hotu nebe mak fo apoio mai iha dalan ida nebe mak hau hili ne,e, tamba hau mesak hau sei la iha kbiit, maibe ho imi hotu nia orasaun no apoio mak ohin loran hau hodi barani hatan nafatin ba Nai nia bolu. Nebe  husu atu ita reza ba malu nafatin.
Spanha, 22 de Setembro de 2012

Ir. Jacinta Tavares Salsinha
Ho hau nia agradece, domina no oracao

Jumat, 21 September 2012

Hahalok Ema nian bele estraga Natureza

Gleno - Ema ho Natureza sempre presija Malu, Ema iha Tamba Natureza, Natureza iha Tamba Ema, ho lia fuan badak bele dehan Natureza ho Ita Ema hanesan Fen ho Lae, maibe dalabarak mak Ema uza barak liu buat nebe Maromak Tau iha Mundu ida ne’e, hanesan Animal, AIhoris, no buat seluk tan,
Maibe iha Timor Leste, Uniku oitoan, Ema uza sasan hotu nebe Maromak Tau iha Mundo, li-liu Natureza nebe ohin loron haburas Rai doben Timor Leste, Dalabarak mak ema ida rua nia hahalok  estraga ema barak nia hakarak, tamba hare ba realidade Rai bokuur nebe ohin loron iha ita ema mak Uza no aproveta, iha tempu udan (Musim Hujan) ema hotu tenki  hadia aihoris, halo to’os no utiliza Natureza nia Bokur hodi kuda hahan sira, maibe to iha tempu bailoron (Musim Kemarau) ema barak mak la komprende no hakarak halo estragas Aihoris sira, Sunu Rai, Tesi AI, no seluk tan. buat sira ne hotu ninia impaktu ba ema nia moris Global, hanesan Rai naksobu, Bailoron naruk, Be’e menus, no seluk tan,
Realidade ida ne’e mak ohin loron akontese bebeik iha ita rain, maske Governu kria meius oi-oin, atu proteje hahalok sira ne’e, maibe ema in-responsabilidade halo nafatin, maibe ita nuda ema lahatene los Rai matak saida? No rai bokur saida mak husik hela ba Jerasaun tuir mai.
Hare ba kontestu iha Leten, Quinta feira semana ne’e 20/09/2012, ema deskuinesidu Sunu Rai iha Parte KUKOA, Suco railaco kraik, Sub distrito Railaco, distrito Ermera hodi han ema nia uma no estraga Aihoris sira nebe moris iha foholetan neba,
Tuir fondes konfirmadu ida nebe la temi naran hateten katak sira hakfodak wainhira hare ahi han Rai nebe makas tebes ba to iha sira nia bairo, tamba derepenti ahi han rai mai husi parte sorin, sira koko atu hamate maibe Ahi lakan bot teb-tebes akompanha ho Anin, entaun AHi han rai ne’e ba bebeik to ikus Ahi ne’e teni to iha Estrada diresaun Ermera ba Aileu, hodi estraga Fiu Eletricidade nebe mai husi Hera, ho nune Eletricidade iha Distrito Ermera nebe distribui mai husi Oli Pezado Hera tenki parado loron 2, tamba fiu ahi han husi akontesementu ema sunu rai.
Husi redaksaun ida ne’e atu hatudu mai ita katak, Natureza fo ona valor bo’ot ba ita ema, maibe ita ema nunka tau ba konsiderasaun katak Natureza nebe halo ita ohin loron moris ba nia valor los mak ida ne’e, to bainhira los maka ita bele iha hanoin diak ba Rai ida ne’e,
Mai ita koko atu hamatak ita rain, haburas ita rain, liu husi proteje aihoris, labele tesi ai arbiru, labele sunu rai, ho nune mak it abele transforma hela rai matak rai doben Timor Leste ba Jerasaun aban bainrua, (J.S./ UMR Ermera)   

CEPAD Apoiu hari Uma Ba Dame iha Ermera

Gleno - CEPAD hanesan Organisasaun Nasional ida nebe hamrik atu fasilita no halao dialogu dalan ba Dame, ba konflitus sira nebe durante ne akontese iha Timor Leste
Sesta feira semana ne’e 21/09/2012, CEPAD hamutuk ho Stering komite Distrito Ermera lansa primera Pedra (Tau fatuk ain) hadi hari uma ba Dame iha Distrito Ermera
Presidente Stering komite Distrito Ermera Marcelino Maia  hateten katak Stering komite stabelese tamba hetan apoiu husi CEPAD Nasional, ho objetivu atu halo negosiasaun ho autoridade lokal sira ba estabelesementu Uma ba dame iha distrito Ermera, tamba ne’e mak Stering komite hamrik funsiona no forma iha dia 12 de setembru ho strutura kiik ida atu halao servisu ba konstrusaun uma ba Dame,
Ernesto Fernandes Alias “DUDU” nudar Konsilhero ba Stering komite hateten katak nudar Ermera nia sente kontente no fo agradece ba Organisasaun CEPAD nebe bele iha hanoin atu hari uma ba dame iha Ermera,
Dona Aquelina nudar representante Feto Ermera hateten katak sira kontente tamba CEPAD bele apoiu hari uma ba Dame, maibe nia sujere atu Governo lokal bele utilize Uma ba dame hodi sosializa ba komunidade tomak funsaun no signifika kona ba Uma ba dame.
Joao Boavida nudar Diretur Executive CEPAD hateten katak ohin loron sira iha inisiativu atu hari uma ba Dame tamba liu husi peskiza ida no focus grupo diskusaun ida maka grupo diskusaun iha hanoin katak realidade nebe iha Timor ohin loron sempre iha konflitus kada tinan rua, entaun la presija ita tenki to iha Tribunal, diak liu koko tok hari uma Dame, atu halibur parte konflitus sira hodi bele nahe biti boot, tamba ne’e uma ba dame kategoria hanesan fatin Neutral ida,
Boavida hateten katak, apoiu nebe CEPAD fo ho total orsamentu $ 15.000.00, maibe sei foti ho etapa tolu, nebe kada etapa $ 5000.00, entaun ho lansamentu primeira pedra ho total orsamentu $ 5000.00
Iha oportunidade ne’e, marka mos presenza husi Ministru Obras Publica, Gastao Souza, nebe hato nia diskursu katak nia apoiu tebes ba inisiativu hirak ne’e, tamba ne’e nuda Ministru no Pesoal Obras public pronto fo apoiu Semente Sakas 250 ba konstrusaun uma ba Dame ne’e
Carlos Salsinha nudar Manajer Sentru Juventude nebe mos oferese Rai nebe atu halo konstrusaun besik edifisio Sentru Juventude hateten katak sira pronto fo apoiu ba inisiativu ne’e no iha dever moral atu tau matan ba konstrusaun ne’e to remata,
Tuir relatory CEPAD katak Uma ba Dame estabelese ona iha Distrito Maliana, Aileu, Baucau, Ainaro, inklui Ermera nebe foin hahu, maibe CEPAD mos sei iha planu atu hari iha distrito 13, (J.S./ UMR Ermera)  

Kamis, 13 September 2012

Siklista nain 3 tama iha Kapital Gleno tuku 11.58 otl

Gleno - Sesta feira ne’e 14/09/2012 Siklista besik atus tolu resin hahu star iha Batugade Mota-ain iha tuku 7.00 otl, dadersan, nebe diresaun husi Batugade – Balibo – Maliana – Kailaco – Hatolia – Ermera – no final iha Kapital Gleno,
Tuir obserbasaun Jornalista katak Siklista nain 3 nebe nudar cidadaun Estranjeiro mak tama uluk  iha Kapital Gleno tuku 11.58 otl nudar vencidor  ba diresaun Mota-Ain - Ermera,
Hafoin Siklista estranjeiru hirak ne’e to durante minute 30 tuir kedan Timor oan Mane ida nebe to iha Kapital Gleno ho oras Tuku 12.29 nebe antusiasmu tebes husi Timor oan sira nebe hamrik iha dalan ibun hodi fo basa liman ba Timor oan ne’e
Iha Tour Bisikleta ne’e mos Ermera oan lobuk ida mak partisipa, maibe wainhira Jornalista koko atu dada lia, nia reseita ho rajaun kolen no presija ba deskansa
Natalino Dos santos nudar populasaun ida husi Ermera hateten ba jornalista katak nia sente kontente ho programa hanesan ne’e, tamba ne’e nia husu atu Nai ulun sira  bele realisa bebeik atividade hanesan ne’e atu bele prevene konflitu iha sosiedade nia le’et.
To informasaun ne’e hatun, Siklista sira sei deskansa iha Campo democrasia Gleno hodi anima ho programas nebe prepara ona husi komisaun organisadora to aban dadersan, iha parte seluk mos Governo Lokal Distrito Ermera sei hato bemvindu ba Siklista sira nebe esforsu ona mai to iha kapital Gleno.
Baseia ba Horario nebe trasa ona maka aban Sabado 15/09/2012, Siklista sira sei aranka iha Gleno ba Dili Tasi-tolu, liu husi diresaun Gleno – Tokoluli – Matata – Leorema – Bazartete – Bogro – Tibar – no final iha Tasi-Tolu (Jaime soares/UMR Ermera)

Rabu, 12 September 2012

Aban Sexta Tour Bisikleta sei to iha Gleno

Hafoin  Segunda feira 10/09/12 semana ne’e Tour Biskleta hahu Star iha Tasitolu ba Mota-ain - Enclave Oequsse, Aban Sexta Feira 14/09/2012 Siklista sira sei Star iha Distrito Bobonaro mai Kapital Gleno Distrito Ermera
Tuir Izac Madeira nudar Sidadaun Ermera ida nebe fo nia komentario kata nia sente Kontente tamba siklista sir abele liu husi Ermera hodi anima Povu iha Gleno, tamba ne’e nia husu atu realize bebeik aktividades hanesan ne’e hodi bele anima povu tomak iha Timor laran tomak, maske sira rasik sai penonton deit,
Tamba ne’e nia fiar katak aban sexta feira sei iha populasaun barak mak hamrik iha dalan ibun atu asisti Tour Bisikleta ne’e.
Quinta feira ne’e 13/09/2012, Komando PNTL Distrito Ermera hasai ona ordem no avisu ba komunidade tomak atu aban sexta feira komesa tuku 6.00 dadersan to tuku 16.00 lorokraik Otl, laiha ona movimentu transporte publiku husi diresaun Hatolia mai to capital Gleno,
Komando PNTL mos hasai karta despaixo hanesan movimentu Transporte inklui mos kontrola animal sira labele ba mai iha Estrada laran.
Oras ne’e dadaun Kampo democrasia Gleno equipa ida inklui UN, prepara hela fatin deskansa, sintina emergencia, no dada tali haleu Campo atu labele iha movimentu populasaun iha campo laran,
Tuir Agenda Siklista sira sei desloka husi Gleno ba Kapital Dili iha Sabado 17/09/2012, nebe sei liu husi diresaun Gleno – Tokoluli – Matata – Leorema – Bazartete – Bogro – Liquisa – Tibar – Tasitolu, (Jaime Soares/UMR Ermera)