Spanha - Redasaun ne'e Jornalista simu Via email iha loron 22/09/2012, hodi haktuir esperencia oinsa hili dalan ba Maromak (Madre)
Jasinta Tavares Salsinha moris iha Ermera, Lete-foho - Hatuhei, data 20/Abril/1978, Oan husi Luis Salsinha no Maria Tavares, Hanesan Oan ba dala hat (Anak ke-4) husi Bin- Alin nain hitu (dari 7 Bersaudara) tuir mai Irman Jasinta haktuir esperencia oinsa Hili dalan atu Sai Madre nebe durante nia hasoru
Ho ksolok bo, ot tebes, hakarak fahe hau nia experiencia
kona ba Maromk Nia Domin nebe mak hau sente, no koko iha hau nia moris nudar religiosa.
Hau sente Nai Nia bolu wainhira iha festa
domingo de Cristo Liurai nian, hanesan ita hotu hatene katak amu Domigos
Soares ne, e nai lulik ida be gosta doko rai ba ema hotu kona ba vocasaun, especial ba padre-madre. Entaun iha domingu ida, festa Cristu Liu-Rai
nian, molok hahu misa nia avicu ona:
husu ba adolecentes hirak nebe mak hakarak
sai padre-madre bele ba husu formulario iha mestri Armindu para hatama naran. Iha momento ne mak derepente
deit hau mos hamrik la metin ona, tan ne, e soe hela colega sira para hodi ba
buka apa ho ama atu dehan ba sira nain
rua katak hau mos hakarak sai madre hotu. Papa hatan mai hau, meninha ida
ne xa conforme deit o.....Depois papa ho mama mos acompaña ona hau ba
residencia hodi tau naran. Hahu husi ne, e komesa tuir ona programa grupo
vocacional nian, hodi parlenta aan ba mai iha fatin hotu maibe paun, supermi ho sasoro mos la falta ba ami. Tan ne mak ami mos kontente no haksolok hela
deit i la sente kolen no baruk atu reza
i canta: Iha Igreja, iha uma no iha fatin-fatin. Mais remata ona escola
pre-secundario, husi ne, e no tinan mos bo, ot ba dudaun, hanoin mos
rua-rua hakarak hari uma kain mak diak ka....? ou sai madre mak diak entaun wainhira
hau iha aspirante tinan ida atu hakat tan paso ida ba oin nebe bolu naran
postulante hau sei dúvidas hela atu lao ba oin ka muda fali ba kotuk........Sei
hanoin –hanoin hela derepente hau nia primo, Frater Joaun Soares ho nia kelga sira ba
visita hau iha Fatuhada nia dehan mai hau liafuan ida ne,e molok atu continua
tan ba oin hanoin didiak lai, diak liu o ba foti surat tahan bo,ot ida hodi hakerek iha
parte rua : sorin hari uma kain no sorin sai madre ,hafoin hakerek hotu buat positivo
no negativo hotu nebe mak o sei hasoru iha parte rua ne,e depois mak o hili ida
nebe mak o gosta liu ou o bele para halao to,o rohan, nebe hau halo tuir buat
nebe mak nia dehan ne,e ikus mai hau hili ba Madre tamba hau hakarak moris livre, konhese ema barak, konhese fatin barak no iha neba lia fuan ida nebe mak fo apoio
makas mai hau mak Abraun nia lia fuan
nebe dehan: wainhira o sei iha inan nia
knotak hau hili tiha ona o.....Ho lia fuan ida ne,e halo hau mos fiar katak
nune,e duni, tamba hau hakarak lao ses
tiha deit mos la bele, atu lao tuir kurva seluk ida mos lae nafatin.....Ema nia
matan ne,e hanesan hateke tu-tuir hela deit. Nebe atu ba nebe deit ema ne hare
hela deit ita, tan ne, e mak tur mos la metin, tenki ba buka Nia iha fatin nebe
mak bele hasoru malu ho Nia.
Ho ida ne, e depois de remata Escola Secundario (SMA) hau ba buka
ona Ema Nia aman ne, e iha Irmans Carmelitas sira nia uma iha fatuhada neba.
Iha neba ami tuir incontru durante tinan
ida, depois de ne, e iha 2002 hahu tama
comventu hodi hahu ho ida nebe mak bolu naran, aspirante tinan ida, hotu tiha
etapa ida ne, e pasa ba segundu etapa nebe mak bolu postulante iha Malang-Indonesia
ne, e mos tinan ida, depois de ida ne, e pasa ba novicia durante tinan rua no
halo primero votu, no votus iha tinan 2005. Depois de votus hau nia primero
misaun iha hau nia moris fatin, ne, e mak hau nia rai doben Ermera-Letefoho
durante tinan ida. Iha ne ba hau aprende oinsa servicu i fo aan tomak ba Igreja liu husi Congregasaun Carmelitas hamutuk ho hau nia irmans sira, ho hau nia
Padre Arnaldu Frederico De Deus. Lete-Foho oan mos i no mos hamutuk ho hau nia
ema rasik iha Paroquia Nossa Senhora Do Carmo Letefoho.
Hafoin iha tinan 2006 hau simu informasaun husi Ir. Fabiola Gusmao nebe mak nudar Vicaría
Irmans Carmelitas husi Timor ninian
katak Maromak hakarak Hau Ata dala ida tan ba Nia hodi husik hau nia rai doben
Timor atu mai Nacao España, entaun,
tenki tun mai Dili- comunidade Fatuhada para prepara surat no dokumentu seluk,
iha ne, e demora to, o tinan ida, ikus mai iha 2007 hiit ain husi Timor mai
España to, o ohin loron. Hau nia experiencia, wainhira hau sei iha formasaun
rona historia Congregasaun nian, hau hakarak, loron ida hau tenki hare lolos
rai ida naran España ne,e para hatene Fundadora nia moris fatin , i rona tan
katak irmans sira iha España ne,e mesak ferik –ferik deit ona, sira precisa ema
joven sira nia presenca (Kehadiran), nebe iha hau nia laran dehan: ah..... be nusa mak hau la bele fo hau nia aan
para ba ajuda sira , tamba sira fo tiha ona sira nia an mai to,o iha Timor ne,e
to,o Irmans nain rua mate tan iha ita nia rain, i hau mos comprende
katak atu sai madre ne,e laos atu hela deit iha hau nia rain, maibe hau tenki
dispuesta katak (siap dan bersedia) para ba fatin nebe deit mak ema bo,ot sira hatudu
(Tentukan)
mai hau, no hau hakarak ho neon no laran duni para ba, tan ne,e mak wainhira
hau rona dehan hau atu mai España hau la hakfodak tamba, uluk hau sei iha
formasaun hau nia laran hakarak los tiha
ona atu mai España maibe iha laran deit tamba sei iha proceso nia laran –
seidauk hatene sei to,o kalae...? nebe wainhiara ema bo,ot, fo hatene katak ,
prepara atu mai España iha buat rua
nebe importante maihau : primero obedece, segundo contente maski la
hatene ema nia lian no la hatene saida los mak sei hasoru, maibe buat nebe dudu hau mak fiar, hakarak no fo aan husi ne,e ita sei descuvre
Maromak Nia presenca iha ita nia vida liu husi akontesmentos hotu. Nebe Nia
halo ita senté livre atu husik ita nia rain, familia, situasaun nebe mak
hatoman hela ita no cultura hodi ba hasoru fali ema foun, familia foun
situasaun no cultura foun, iha Evangelio
Saun Marcos 10, 28-30. Dehan: se mak husik nia uma, maun-alin, Inan ho Aman ou
oan nia rain tamba Hau no Evangelio sei simu dala atus ida liu tan hirak ne,e. i
no tebes duni ida ne,e mak hau experimenta iha hau nia moris, wainhira hau sai
husi Timor hau la lori kedan ho uma ida no la lori kedan osan ba tinan rua ka
tolu nian maibe to,o iha España hau iha
uma hodi hela ba, iha osan ba precisa nian, hetan maun-alin barak , inan-aman
barak , no sira seluk tan. Maski to, o fofoun
la hatene ema nia lian ema koalia mai hateke mar-maran deit tamba la iha
liafuan atu resposta ema dehan sim ka nao mos naran hatan deit, la hatene atu
ba mate ka moris mos tuir deit. Liu tiha sim nao-sim nao ne, e tama tiha ba cuarto
mak tanis, tamba hanoin kala ema koalia aat hau mak ne, e, entaun buat ida
tanis no sentimiento ne, e mos buat diak ida, nia fo hanoin foun katak atu labele
hela deit ho situsaun ida hanesan ne, e hau tenki esforzó aan atu aprende ema
nia lian, adapta ho ema nia cultura no sociedade iha fatin nebe mak hau hela
ba. Husi ne, e halo hau atu tau tan hau nia confianza ba ida nebe mak bolu hau
no lori hau to, o iha ema nia rain ida do,ok ne, e, maski difícil atu halao
maibe hanesan San Paulo dehan: en cuanto hau la iha kbi,it iha neba hau hetan
força no nia dehan tan, wainhira hau hakarak halo diak, maibe la sai realidade
diak ninia nia sai oin seluk fali. Maibe buat ida deit mak importante mak fiar,
tau nafatin confianza ba ida nebe mak bolu hau ne,e, ánimo hodi barani dehan
nafatin sim ba Nia maski la comprende lolos saida mak Maromak
hakarak mai ita, so hatan deit dehan : Hau mak
ne,e, iha hau nia moris lor-loron nian liu husi vida de oracao no
actividades lor-loran nian, ho ne,e buat nebe mak hau aprende iha hau nia vida
wainhira sei iha formasaun to,o halo hau nia primera votos, to,o ohin loran día
8 de setembro 2012 foin dadun ne,e, hau hodi barani hakat tan paso ida ba oin
hodi halo hau nia votos perpetua katak intrega aan hodi halao servicu ba Nai
Nia reino to,o mate. No ikus mai hau atu hato, o agradece ba hau inan-aman,
maun-alin familia no belun sira hotu i hau
nia irmans hirak nebe mak ajuda hau durante iha hau nia formasaun , ba sarani
hotu husi paroquia Nossa Senhora Do Carmo Lete-foho sira nia orasaun nebe mak
makas tebes mai ami hirak nebe mak hakarak intregaan hodi servicu ba Nai nia
reino no belun sira hotu nebe mak fo apoio mai iha dalan ida nebe mak hau hili
ne,e, tamba hau mesak hau sei la iha kbiit, maibe ho imi hotu nia orasaun no
apoio mak ohin loran hau hodi barani hatan nafatin ba Nai nia bolu. Nebe husu atu ita reza ba malu nafatin.
Spanha,
22 de Setembro de 2012
Ir.
Jacinta Tavares Salsinha
Ho
hau nia agradece, domina no oracao