Redasaun ne’e responsabiliza
husi Hakerek Nain : Jaime Soares dos Santos
ERMERA HORSEIK, ERMERA OHIN, NO ERMERA
ABAN
BA
ERMERA OAN HOTU
ERMERA ANAN 1-2/06/2026
Hare ba Tema Ermera Oan Ida deit ba Ermera ida diak Liu ho Dalan ba Poder Lokal, ho data 1-2 Junu 2026, Hau nudar Ermera oan apresia ba Eventu ida nee, tamba bele halibur Ermera oan hotu nebe namkari Lemo-lemo iha Teritoriu no Diaspora, maske iha loron ne’e, Prezensa la Representativu, Ermera oan Namkari iha Instituisaun Oin-oin, hanesan Instituisaun Estadu, Ajensia, Relijiozu, Sosiedade sivil, Instituisaun Akademia, Partidus Politiku, Veteranu/a, Organizasaun Feto, Eis Titulares, Membru Governu Atual, no Destintu Deputadu Atual, Juventude Rejistensia, Jerasaun Patriota, Juventude Foin Sae, Organizasaun Difisiensia, Nai Xefe do Sukus, Inan-aman sira, no entidades hotu nebe hau la lembra no la temi iha nee. Hau Hakruk no Respeita ba imi hotu, husi Ne’e Hakruk ba Saudozu/a, Heroi no Heroina sira hotu Ermera Anan nebe oras ne’e la hamtuk ho ita iha Momentu ida nee. Maibe Ita hotu fo sentidu ba sira tamba sira mak sai matadalan no Lalenok ba Ermera.
Nudar
Ermera-anan apresia ba eventu ida ne’e tamba bele Halibur Ermera-anan hotu atu tuur
hamutuk hodi tesi lia ba Ermera nia diak, iha Hau nia Prezensa nudar mos Ermera
oan ida, sentre Orgullu e kontente wainhira hare Jerasaun Petensial Ermera nian
nebe mai ho titlu, grau, no espesialidade nebe lahanesan, maibe tur iha Linha Kadeira
Fillera Primeru hodi akompanha Seminariu ne’e to konklui.
Husi
mehi nebe naruk, hakarak Hakbesik Dezenvolvimentu ba Povu iha Baze maka dalan
ba Poder Lokal, husi Espetativa hotu nebe Ermera anan mehi maka Ermera tenki
hakat ba Poder Lokal iha tinan 2027, wainhira Governo Sentral realiza Eleisaun
Kamra Munisipiu, tuir Mandatu Konstitusional, Artigu 5 Desentralizasaun no
Artigu 72 Poder Lokal
Husi
Mandatu Konstituisaun maka Kada Munisipiu sei prepara kondisaun hotu-hotu no prepara
rekursu sira tuir Lei Poder Lokal no Desentralizasaun Numeru 23-2021_10
de Novembru
Husi
nee hanesan Traballu ida ba kada Munisipiu atu bele halo ezersisiu hodi halo
konsultasaun no prepara kondisaun hotu-hotu oinsa mak bele prenze rekezitus
nebe Lei haruka, Mehi dalan ba Poder Lokal hahu husi Heroi no Heorina sira nia
Luta, husi ne’e Mehi ne’e mos kontinua hatutan kedas Hahu husi I Governo
Konstitusional to XI Governo Konstitusional, hakarak Lori Poder Lokal no
Dezenvolvimentu besik ba Povu
Tamba
nee, iha Mandatu IV Governo Konstitusional nebe Lidera husi Sua Exelensia
Primeru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao halo ona Konsultasaun nasional kona ba
Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) 2011-2030) iha tinan 2010 nudar
Matadalan ida hodi Guia Ita ba Hadia no aselera Deznevolvimentu Nasaun nian
inklui mos Poder Lokal no Desentralizasaun iha Teriroriu
Iha
Mandatu XI Governu Konstitusional nebe Lider husi Sua Exelensia Primeru
Ministru Kay Rala Xanana Gusmao sempre Aviza no alerta ba Munisipiu hotu hotu
katak Prepara an atu simu Poder Lokal iha 2027
Mehi
ba Poder Lokal no Dezentralizasaun, kada Mandatu Governo konstitusional sempre
tau prioridade, ho nune maka iha Mandatu XI Governo Konstitusional Sua
Exelensia Primeru Ministru RDTL halo visita Ofisial ba Munisipiu hotu, no
Ermera akontese iha dia 25 de Fevereiru 2026 ho objetivu atu “Hare Besik
Servisu Munisipal,momentu nee mos Konvida Ermera oan hotu, Partidu Politiku,
Estudante Universitariu, Entidades hotu, atu marka prezensa iha visita Ofisial
nee
Hare
husi Rezultadu avaliasaun Kondisaun Minima nebe Ministerio da Administrasaun
Estatal (MAE) halo liu husi Ekipa Avaliasaun : Ermera ho Valor BOM, signifika
katak presija hadia frajilidade no kondisoens balun nebe presija tuir
rekomendasaun, maibe se “Ermera nia
Klasifikasaun BOM” nee mak sai traballu ba Ermera anan hotu?.
1. Biografia badak Ermera
Lia fuan Ermera nia origem mai husi lia
fuan mambae nebe komposto husi liafuan rua : Er + mera, baseia ba historia iha
tempo beiala sira haktuir katak desde tempo uluk gerasaun Ermera mai husi Foho
3 maka hanesan Kailitlau,Lalimlau no Hituria , Naran Ermera mai husi Be’e matan
ida iha foho 3 nia hun no be’e ne’e mean hanesan ran iha fatin sagrado ho naran
Asnapai (Huitasu) husi lalaok Historia ne’e grasaun husi Foho 3 ne’e ho Liurai
Dom Berlequi hodi Forma Autoridade tradicional iha fatin hanaran Hatmautei
Ermera atual ho nia Postu Administrativu
6 mak hanesan Postu Administrativu Letefoho, Administrativu Atsabe, Postu Administrativu
Hatolia A, Postu Administrativu Hatolia B, Postu Administrativu Ermera no Postu
Administrativu Railaco ho nia Suku 56, Aldeia 276 ho total Populasaun hamutuk
137,750, Feto hamutuk 67,489 no Mane :
70.261 tuir Sensus Uma kain tinan 2022, ho nia luan Munisipiu Ermera total atus
hitu nulu virgula walu (770,8) KM2
Lokalizasaun geografikamente Munisipiu Ermera
Administrativamente halo fronteira ho :
1)
Husi parte leste Ermera baliza ho Munisipiu Aileu no Ainaro
2)
Husi parte norte Ermera baliza ho Munisipiu Liquica
3)
Husi parte sul Ermera baliza ho Munisipiu
Covalima
4)
Husi Parte Oeste Ermera baliza ho Munisipiu Bobonaro
2. Referensia
-
Regiaun 4 nudar Historia ba
Ermera nebe baze ba FALINTIL no Lider Rejistensia sira
nu'udar zona estratéjika ba funu libertasaun nasionál. Rejiaun ne'e sai baze ka
'rezidensia' seguru ba Komandante Supremu Kay Rala Xanana Gusmão no Komandante
Nino Konis Santana hodi dirije estratéjia gerilla kontra kolonial okupasaun
Indonézia
-
Hamoris fali KLEAN nebe uluk ejisti ona, hodi
sai lian ba Ermera nia Lian
-
Hamoris Paktu Unidade nebe Ermera halo ona
iha tinan 2012, entre Partidu Politiku sira, wainhira Exelensia Primeru
Ministru halo Konsultasaun ba PEDN (Fatin Administrasaun tuan (Atual Edifisiu PNTL-Maudiu)
-
Tau ass Kultura, Feto-San Umane nudar Baze
fundamentu hodi nahe Biti ba sorumutu Ermera oan
-
Meja Kultura mak dalan ba hasoru malu entre
Ermera oan hotu hodi diskute Ermera nia sustentabilidade
-
Hapara Insultu malu, Hatun-Hasae malu,
Diverjensia Politiku, Arte lahanesan, kores ketak-ketak nebe antes akontese
ona, no dalaruma la tau importansia ba Ermera oan nia hamutuk (hanesan Krize 2006) (Nee nudar Pasadu
nebe Leno ita hotu atu hakat ba oin, Harii dame: Esforsu ida ba tempu naruk atu kria estrutura
sosiál, ekonómiku, no polítiku ne'ebé apoiu dame. Ida-ne'e inklui edukasaun
karakter, eliminasaun diskriminasaun, no dezenvolvimentu ekonómiku ne'ebé
ekuitativu.
- Diálogu
no Komunikasaun:
Abilidade atu rezolve problema liu hosi deliberasaun ka uza parte datoluk
ne’ebé neutru hanesan mediasaun importante tebes atu nune’e disputa sira labele
remata ho violénsia
-
Justisa Sosiál: Dame la signifika de’it funu laiha (dame negativu), maibé mós
prezensa justisa no kumprimentu direitus umanus. Dezigualdade sosiál dala barak
hamosu laran-moras no konflitu e Toleránsia no Diversidade: Atitude ida
respeitu ba malu ba diferensa sira, tantu iha termu etnia, relijiaun, rasa, ka
perspetiva moris nian, maka ezijénsia absoluta ida iha sosiedade Rezolusaun
Konflitu: Oinsá jere no rezolve diferensa sira ho maneira konstrutivu, hanesan
negosiasaun no rekonsiliasaun.
-
Madre Francisca de Deus nia Konkluzaun katak Mundu
la Muda Ema, maibe Ema mak muda Mundu, Mai ita hamutuk ba Ermera oan ida, hodi
muda Ermera ida agora ba Ermera ida tuir mai
3. Oportunidade
a.
Ermera iha oportunidade bo’ot no tenki hakat
ba Poder Lokal, ho kondisaun nebe iha ona, wainhira Governo Sentral Deklara iha
tinan 2027, maibe Ermera oan tenki hamutuk
b.
Ermera iha Rekursu nebe sufisiente iha seitor
sira hotu,maske seidauk dezenvolve masimu
c.
Ermera anan lobun ida nebe espesialidade iha
Seitor Agrikultura bele dezenvolve Planu Estratejiku ida ba Mehi Agrikultor
sira nian iha tinan 5-10 mai, bele Muda Agrikultor nia kuinesmentu husi
tadisional ba Agrikultor modernu inklui servisu hamutuk ho Instituto ETCI no
Grupu Agrikultor sira nian atu moderniza tekniku iha seitor agrikula
d.
Ermera_Anan lubun mak Espesialidade iha
Seitor Saude, bele produz Planu Estratejiku ida ba Mehi Seitor Saude nian iha
tinan 5-10 mai, Kombate Mal_Nutrisaun,*Bainhira Povu Saudavel bele kontribui ba
dezenvolvimentu nebe produtivu
e.
Ermera-anan lubun nebe espesialidade iha
seitor Infrastrutura (Enjinaria) bele dezenvolve Planu Estratejiku ba Seitor
Infrastrutura Munisipiu Ermera tinan 5-10 oin mai, no master plan ida ba
Kapital Ermera-Gleno no sentru Postu Administrativu sira.
f.
Ermera-anan lubun mak espesialidade iha
Ekonomia, Akuntabilidade, no Bankaria, bele produz Planu Estratejiku ida ba
Mehi Ekonomia Lokal, Hasae Ekonomia familia ba Ermera oan hotu ho tratamentu
nebe igual, iha tinan 5-10 oin mai
g.
Ermera anan hirak nebe mak espesialidade iha
seitor Edukasaun, bele produz Planu Estratejiku ida ba seitor Edukasaun iha
tinan 5-10 mai, hahu husi Ensinu Baziku to Ensinu Superior, atu oinsa mak
Jerasaun tuir mai, oan no bei-oan sira bele asesu edukasaun nebe prospero
h.
Ermera oan hotu nebe mai ho grau
oin-oin, Area oin-oin, espesialidade
oin-oin, Padres, Madre, balun haknar hela iha Instituisaun Estadu no
Instituisaun Privadu, Estudante Ativu, Alumni, Sosiedade hotu, fiar katak hotu-hotu
hamutuk bele halo pareser no produz planu estratejiku nebe Guia ita hotu atu
hateke ba Oin Ermera nia futuru iha tinan 5 - 20
i.
Seitor Agrikultura spesial oinsa mak hasae
Produsaun Kafe, Hortikultura, Agrofloresta, Peska, no Moderniza Seitor
Agrikultura nebe sustentavel, ho Nune mai ita hamutuk Hadia Agrikultura kafe = Hadia Ekonomia Povu
j.
Prevensaun Konflitu * Labele iha
dezenvolvimentu se Komunidade fahe malu ka konflitu bebeik
k.
Reforsa seitor Edukasaun ho masimu no
Rezilente, atu ita nia oan sira bele tuir aprendisazen ho seguru ba
l.
Fortalese Instituisaun Governo Lokal Husi
Munisipiu, Postu to Sukus hodi aselera dezenvolvimentu ida nebe integradu no
sustentavel
m.
Seitor Privadu sira hanesan Sosiedade civil,
Organizasaun naun Governamental, CCI-Munisipiu (Emprezariu lokal), no Parseru
Internasional sira nebe Ejistensia iha Ermera bele ajuda no tulun Governo Lokal
hodi aselera Dezenvolvimentu
n.
Husi Oportunidade hotu nebe mensiona, ho
objetivu atu redus konflitu sosial nebe dalabarak akontese iha sosiedade nia
le’et (Komunidade)
4. Dezafiu
a.
Infrastrutura bazika nudar dezafiu boot em
jeral seidauk diak, liu-liu dalan rural ba suku no aldeia sira, inklui dalan
Nasional nebe liga ba postu administrativu sira to sukus
b.
Ermera oan seidauk solidu (seidauk_hamutuk)
liu-liu iha aspetu politiku no ema nebe besik liu no mak kaer desizaun sira
sempre halo ho favorese nebe la representativu
c.
Ermera oan seidauk dezenvolve rekursu lokal
sira iha munisipiu laran, hanesan Turismo komunitaria ba fatin estratejiku sira,
ita nia empresariu Ermera oan sira balun iha Osan (kapital) maibe barak liu
Kompete iha Sosa Kareta, Hari Uma hanesan kompetisaun, inklui kompete deit
Projetu publiku sira husi Estadu
d.
Ego_Politik (Grupuismo) mak sai fator la
halibur malu entre Ermera-anan, nee hanesan Obstaklu komum nebe ita hotu tenki
hare
e.
Seitor Agrikultura Ermera sei sai obstaklu
boot, oinsa mak ita bele dezenvolve, tamba ita lahatene ita hahu husi nebe no
remata iha nebe? (Hortikultura, Pekuaria, Agrofloresta, no Pós Kolleita (Paska Panen) iha maibe sei ho eskala
kiik
f.
Seitor Edukasaun iha rural, kondisaun
infrastrutura, fasilidade baziku, distansia, implementasaun Merenda eskolar,iha
fatin balun seidauk masimu
g.
Dezempregu ass, tamba laiha Kampo de traballu
h.
Joven Universitariu barak mak laiha servisu,
maske remata ona estudu iha ensinu superior, tamba laiha Oportunidade no menus
empregu, maibe sei iha dezafiu boot tamba kada tinan Ensinu Superior sira
sempre fo graduasaun (finalista tinan-tinan)
i.
Kultura Lia Umane-manefoun sei sai obstaklu
ba Povu hotu atu hasae ekonomia familia tamba difisil implementa Regra
tara-bandu hodi redus mal_gastu nebe laiha sustentabilidade
j.
Ermera anan se mak brani atu investe iha
seitor Produtivu sira (hanesan # Prepara-Kuda-Ku’u no Faan)
(Seitor Agrikultura, Seitor Turismu,)
k.
Ermera oan koalia kona ba Kafe,
provizoriamente ita iha nebe ( Toos Nain?, Servisu nain? , Faan Nain ? ka Kafe
nain? (Se mak Kuda ? Se mak Sosa ? no Se mak Faan?
5. Rekursu Humanu no Rekursu nebe bele
reforsa Ekonomia Ermera
1.
Dr. Claudio Ximenes (Eis Presidente Tribunal
Rekursu)
2.
Dr. Nelson Martins (Especialista no Peritus
Saude)
3.
Dr. Duarte Tilman ( Juis iha Tribunal
Rekursu)
4.
Dr. Jacinto Babo (Prokurador)
5.
Dom Leandro Maria Alves (Bispo da Diocese de
Baucau)
6.
Dr. Nelson Salsinha (Dosente UNTL)
7.
Dr. Adolmando Soares (Reitor UNPAZ)
8.
Dra. Jezuina Gomes (Atua Vice MNEC)
9.
Dr. Deonicio Babo (Atual Membru Konsellu
Seguranca ONU)
10. Dr. João
Martins (Eis Reitor UNTL)
11. Dr.
Alito Carlos de Deus (Dosente UNTL)
12. Dr.
Miguel Pereira de Carvalho (Eis_MAE)
13. Dr.
João Maia Conceicao (atual Funsionariu da Educacao INFORDEPE
14. Dra.
Natercia Martins (Atual IIo Komisariu da PNTL
15. Dr.
Donanciano do Rosario Gomes Pedro Klamar
fuik (Atual Ministru da Defesa)
16. Dr.
Alberto Carvalho (Atual Estrutura Exekutivu CCI-TL)
17. Dr. Lucio
Gomes (Dosente UNTL)
18. Dr.
Mateus Gomes (Dosente UNTL)
19. Dr.
Herculano Seixas (Especialista Fuan)
20. Dr.
Domingos Sarmento (Eis MJ)
21. Dr.
Carlos Tilman
22. Dr.
Julio Gomes (Dosente ETCI)
23. Dr.
Vitor Maia (Letefoho)
24. Dr.
Francisco Dionisio F. Maukura (Eis Embaxador)
25. Dra.
Eugenia das Neves (Dosente UNTL)
26. Dra.
Agustinha das Neves (Juis iha Tribunal)
27. Dr.
Antoninho Goncalves (Komisariu CNE)
28. Dr.
Rui Manuel Hanjam
29. Sr. Drs.
Constantino Soares
30. Sr.
Jose Martinho dos Santos Soares (Atual PAM)
31. Sr.
Francisco dos Santos (Atual PAM Dili)
32. Dr.
Agustinho Letencio de Deus (Atual Presidente KFP)
33. Superintendente
da Polisia Ismael Babo
34. Dr.
Mateus Maia de Jesus (Reitor ETCI/ESEIC)
35. Claudio
de Jesus Martins, S.STP, M.Si, M. Hum
36. Sr.
Jacinto Rigoberto Gomes (Atual Vice Ministru MAE)
37. Sr.
Augusto Junior (Atual Vice Ministru MCI)
38. Sra
Elvina Sousa Carvalho (Atual Sekretariu do Estado Igualidade Inkluzaun)
39. Sr.
Domingos Lopes Lemos (Atual Sekretariu do Estadu SE-ESETV)
40. Sr.
Domingos Mariano Reis (Atual Sekretariu do Estadu Protesaun Civil)
41. Atual
Destinto Deputadu iha PN
42. Eis
Titulares (Eis Membru PN, Eis Membru Governu),
43. Eis
Administrador Munisipiu, Eis Presidente Autoridade
44. Veterano/a
Ermera-anan
45. Juventude
Rezistensia Ermera anan
46. Juventude
Jerasaun Patriota Ermera anan
47. F-FDTL
Destakadu Postu Gleno
48. Padre
Vigararia Forano Ermera
49. Padre
Pároku Atsabe
50. Padre
Pároku Letefoho
51. Padre
Pároku Hatolia A
52. Padre
Pároku Hatolia B
53. Padre
Pároku Ermera
54. Padre
Pároku Gleno
55. Padre
Pároku Railaco
56. Padre
Ermera oan nebe halao Misaun iha Dili, Munisipiu Seluk no Diaspora
57. Madres
Ermera oan nebe namkari iha Timor no Diaspora
58. Inan-Aman
Toos Nain Agrikultor, Kafekultor,
59. UNEUMER (Uniao Estudante Universitariu Munisipiu Ermera)
60. Reforsa
Asosiasaun Football, Volyball, no Modalide seluk iha area desportu hodi promove
Talentu Joventude sira
61. Sosiedade
Civil nebe nia ejistensia iha Ermera
62. BNCTL,
Banku Lokal, Koperativa, Grupu Rai no foti Osan
63. UNAER
(Uniao Agrikultor Ermera)
64. TILOFE
(Proteze no Kuda Bee iha fatin antigu
sira)
65. AFER
(Asosiasaun Feto Ermera)
66. CCI-TL
Munisipiu, Kapasita Empreza Lokal sira hodi hahu investe iha seitor Produtivu
sira liu husi “Aprende Negosiu, Koalia Negosiu, Halo Negosiu atu bele sai
parseru ba Governo lokal no hadia Ekonomia lokal
67. Media
Lokal (Radio Kafe, Kafe TV, no Media lokal seluk
68. Centru Mya (Millennial Youth Association)
69. Centru Juventude Ermera
70. Intelektual
Ermera oan nebe la Lembra no la temi iha nee hanaran (KLEAN)
6. Potensia Natural Ermera nian nebe bele
sai fontes reseitas lokal
1.
Kafe Inan Fatubesi (Promove sai fatin turismo Kafe)
2.
Vanila (Hasae
Produsaun no alarga Ha)
3.
Talas (Hasae
Produsaun no alarga Ha)
4.
Aifarina (Hasae
Produsaun no alarga Ha)
5.
Fehuk (Hasae
Produsaun no alarga Ha)
6.
Maek (Hasae
Produsaun no alarga Ha)
7.
Lagoa Eraulo Letefoho (Promove sai Fatin
Turismo Komunitariu)
8.
Mota Bandeira (Atsabe) (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu)
9.
Kruz Batatlau (Atsabe) (Promove sai Fatin Turismo Komunitariuno Relizioju)
10. Fatuk
Hatlipi Katrai (Letefoho) (Promove sai
Fatin Turismo Komunitariu)
11. Foho
Lalimlau (Estadu) (Promove sai Fatin
Turismo Komunitariu)
12. Kruz Atat_Lau no Be-Ali, Post Hatolia A promove
nudar Fatin Turismu Komunitariu)
13. Foho
Kailitlau (Letefoho) (Promove sai Fatin
Turismo Komunitariu no Relizioju)
14. Foho
Hituria (Humboe) (Promove sai Fatin
Turismo Komunitariu)
15. Foho
Darlau (Atsabe) (Promove sai Fatin
Turismo Komunitariu Relizioju)
16. Foho
Usluli (Letefoho) (Promove sai Fatin
Turismo Komunitariu no Relizioju)
17. Be’e
mutin (Bia Buci) (Atsabe) (Promove sai
Fatin Turismo Komunitariu)
18. Be’e
Mean (Estadu) (Promove sai Fatin Turismo
Komunitariu)
19. Gruta
vilamaria (Poetete) (Promove sai Fatin
Turismo Relizioju)
20. Gruta
Sagrado Coracao de Jesus Hahiria-Lauala Ermera,
( Turismo Relizioju)
21. Be’e
Manas Leimea Kraik (Hatolia), (Promove
sai Fatin Turismo Komunitariu)
22. Be’e
Manubabi (Atsabe), (Promove sai Fatin
Turismo Komunitariu)
23. Mota Mauoso Ponilala (Ermera), (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu)
24. Abrigu
Mribali (Xanana), (Promove sai Fatin Turismo Rezistensia)
25. Abrigu
Nunutali (Xanana), (Promove sai Fatin Turismo Rezistensia)
26. Abrigu
Aiceo (Xanana), (Promove sai Fatin Turismo Tezistensia)
27. Abrigu
Ersoi (Nino Konis Santana), (Promove sai Fatin Turismo Rezistensia)
28. Abrigu
Loblala (Nino Konis Santana), (Promove sai Fatin Turismo Tezistensia)
29. Abrigu
Mirtutu (Nino Konis Santana), (Promove sai Fatin Turismo Rezistensia)
30. Abrigu
Humboe, (Promove sai Fatin Turismo Rezistensia)
31. Monumentu Aifu (Masakre 1 de Setembru Aifu)
dezenvolve sai turismu historiku
32. Monumentu Hularema (Sentru Akantonamentu
Komandu Rejian IV) Turismu Historiku
33. Debu Guran_Mausalau-Poetete (Turismu
Komunitariu)
34. Fatin
Relizioju, (Promove sai Fatin Turismo
Relizioju)
35. Turismo
Ekolojia (Natureza nebe natural presija identifika atu esplora no dezenvolve
36. Turismo
Kultural, (identifika Fatin Kultural ka
Uma Lisan no Fatin Historiku kultura nian)
37. Eko
Turismo (balun seidauk identifika no
balun identifika ona presija esplora)
38. Tarefas
ba Transporte Publiku no Privadu sira (Tarefas
transporte lokal tenki regula tuir politika Governo lokal)
39. Estasionamentu
(Estasionamentu hotu tenki funsiona tuir
Politika Governo Lokal)
40. Publisidade
(Tarefas ba Publisidade tenki regula)
41. Regula
no Jere Mota sira nebe potensia ba foti Raihenek ho selu ba Governo Lokal
42. Jere
Bee mos iha Urbana no rurais ho tarefa selu
43. Fo
kapasitasaun ba Joventude sira atu bele kria rasik servisu ba an_rasik
44. Futuru
Matadoru Nivel Munisipiu (Fatin Koa no
sosa Na’an) (Estandariza presu)
45. Promove
Dezenvolvimentu atividade Ekonomika baseia ba potensialidade lokal no natural
46. Reforsa
Regulamentu tarabandu hodi bele redus mal gastu iha sosiedade
7. Rekomendasaun
a. Nudar
Ermera_Anan (Klean) husu atu sorumutu hanesan nee labele para deit iha nee,
tenki bebeik no bebeik, maibe muda metodu atu Intelektuais Ermera anan nebe
prezente bele fo hanoin no ideia konstrutivu sira (Bele Akontese fulan 3 dala_1, ka tinan 1 dala_2), nune deit mak bele
dehan Ermera mai ho Asaun ida, no la husik ema ida iha kotuk atu muda Ermera ba
moris diak
b. Ermera
anan hotu nebe namkari iha nebe deit bele tau hanoin hamutuk estabelese
Sekretariadu ida atu halo Servisu Ermera anan nian (KLEAN) ho nia residensia
iha Dili no Ermera
c. Kria
Komisaun Eventual ida nebe Involve Ermera anan sira nebe iha sistema liur, atu
nune elabora e fasilita diskusaun ho neutru no imparsial
d. Ermera
Anan (KLEAN), uluk Ejisti ona iha tinan hira ba kotuk, maibe tamba preokupasaun
sira hotu, maka Klibur Ermera anan la lao mate tiha, maibe ita Rekomenda atu
Hamoris fali nune bele koalia ba Ermera nia Futuru bebeik no bebeik
e. Ermera
anan hotu mai ho Komprimisiu ida katak ba Ermera nia Futuru, Ermera oan ida
deit ba Ermera oan hotu, ho nune rekomenda atu Partidu Politiku hotu iha Ermera
halo Paktu Unidade Munisipal (Responsavel Partidu hotu nivel munisipiu Asina
dukumentu ne’e hodi Komprimenta katak ba Ermera nia diak desizaun hotu la hare
ba Kores Politiku maibe hare ba Kapasidade no Esperensia pessoal nian hodi la
kahur iha Interese publiku hotu nian, liu-liu iha nivel desizaun (Tau ho lolos no iha fatin nebe los)
f. Paktu
Unidade Munisipal nee atu lori Ermera oan hotu ba Interese Komum ba Ermera nia
futuru (katak Politiku ka makaer-ukun sira tur iha meja Ermera_anan kualker
tempu atu koalia ba Ermera nia sustentabilidade)
g. Sujere
atu diak liu tan Kada Postu Administrativu realiza enkontru iha nivel Postu
nebe sei organaiza rasik husi Ermera anan iha postu ida-ida, hodi diskuti
Rekursu-Humanu, oportunidade, no dezafiu iha nivel postu molok lori mai iha
Nivel Munisipiu (KLEAN)
h. Prefere
ita nia Rekursu sira nebe Namkari Lemo-lemo iha instituisaun oin-oin, momentu
importante sira hanesan nee, bele mai ho topiku no planu ba Ermera nia sustentabilidade ho Kurto Prazu,
Media Prazu no Longu Prazu, ho nune KLEAN bele produs redasaun ka matadalan ba
Sustentabilidade Ermera nian hodi ajusta ho Programa Estadu
i. Sujere
Liafuan “Ermera oan ida ba Ermera oan
hotu labele sai retorika deit (ka Liafuan mamuk) hodi sai Grupu kiik ida
nia interese
j. Ermera
oan tenki hamutuk atu kore fukun saida mak Ermera atraveza atu bele hakat ba
oin hodi koloka Rekursu sira nebe Ermera iha tuir Badaean nebe pessoal ida-idak
iha, atu asume ho responsabilidade, laos Oportunidade no priveleju (Nee mak sei
sai Ermera-anan nia mehi komum nudar prinsipiu fundamentu)
k. Prefere
atu ba futuru, Ermera anan nebe iha parte foti dezisaun sira, peritos sira,
nebe iha seitor oin-oin atu prezente masimu ho nune bele diskuti potensia kada
seitor Ermera nian
l. Halo
dezenvolvimentu ba fatin hotu-hotu nebe nesesariu no prioridade, atu labele
konsentra deit iha fatin balun nebe desizaun sira dalaruma la imparsial
m. Estabele
no dezenvolve Seitor Komunikasaun hanesan Media Lokal nebe Kritiku (Kria Studio : Ermera koalia),
hodi lori Debator (Pembicara) sira
atu koalia bebeik ba Ermera nia Dezenvolvimentu, Radio, TV-Lokal, Media online,
Jornal
n. Defini
area potensial sira nebe iha risku atu halo konservasaun natureza, hodi
salvaguarda, protesaun rai hodi la fo risku ba sitiu turismo no fatin istoria
sira
o. Identifika
Formasaun nesesariu sira no Hari Sentru formasaun avansadu, atu bele kapasita
Joventude sira hodi kompete iha Merkadu traballu
p. Identifika
no Reforsa formasaun ba Feto sira liu husi Organizasauan Feto ka Parseru sira,
atu bele Prienxe vaga sira, kompete iha Lideransa feto no promove Igualidade
Jeneru no inkluzaun
q. Fortalese
Instituisaun sira hanesan KAK, PDHJ, no Instituisaun Auditoria sira iha Nivel
Munisipiu atu bele halo kontrolu sosial no ejekusaun Orsamentu Munisipal
r. Hari
Sentru Eletrifikasaun nebe seguru iha Ermera, atu bele Kobre area hotu Ermera
nian hodi fornese naroman ba ema hotu atu bele fo reseita nebe signifikante
s. Reforsa
no hamatak Ermera liu husi Servisu Reflorestasaun, atu bele evita rai halai ka
Erosaun iha fatin potensial sira
t. Prefere
sorumutu hotu nebe Ermera anan realiza ho objetivu atu koalia husi fuan ba
fuan, no diskuti Ermera Hahu husi nebe,? To iha nebe? no remata iha nebe? ba
Ermera nia futuru no sustentavel
u. Ermera anan rasik kria hela Grupu WA ida nebe ho objetivu atu diskuti asuntu prioridade sira nebe nesesaria liga ba Ermera, maibe kuaze mebru Grupu WA nebe besik rihun ida ka liu, la konsentra ba objetivu lolos, maibe Insultu malu, Politiza Grupu, Hatun-hasae, Gava malu, Grupuismo, no Favoritismu hodi la tau importansia ba Objetivu lolos, hodi fo sala ba malu katak nia mak diak liu, no nia amak att liu (Difisil atu kontrola situasaun hirak nee tamba versaun lahanensan ho kores oin-oin, ho nune ita presija koloka asuntu hotu tuir nia dalan atu la politiza Grupu nebe pertense ba Ermera oan hotu
8. Observasaun no Konkluzaun
-
Hakruk no fo honra ba Saudozu Veteranu/a
Ermera anan sira hotu nebe luta ba Libertasaun, maibe lahamutuk ona ho ita :
Hanesan Pedro Lemos, Maria Raiklaran, Dona Ana Lemos, Cesar Maulaka, Helio
Sanches Pina Maukruma, Cabo Martinho, Komandante Ernersto Fernandes (DUDU),
Gabriel Ximenes FITUN, Eduardo Barreto DUSAE, Angelino Brites MESAK, Germenino dos
Reis Amaral LEKISERA, Domingos Madeira RUN BATAR, Francisco Jose Trindade
FURRIEL, no Saudozu/a nebe la temi, Hakruk no Kontinensia
-
Hakruk no fo honra ba Joven Rezistensia nebe
lahamutuk ona ho ita
-
Hakruk no fo honra ba Jerasaun Patriota nebe
la hamutuk ona ho ita
-
Hakruk ba Padre no Madre Ermera Anan sira
nebe luta ba Ita rain, maibe la hamutuk ona ho ita
-
Hakruk ba Inan-Aman to’os Nain Ermera anan
sai autor ba Luta, maske oras nee lahamutuk ona ho ita
v Ho
nune nudar Hakerek nain hakarak halo konkluzaun ida katak, presija sorumutu
Ermera anan nian bebeik no bebeik
v Ita
seidauk defini Ermera ida HORSEIK, Ermera ida OHIN, no Ermera ida ABAN, katak :
a)
Ermera
ida HORSEIK mak ita nia Saudozu no Heroi Ermera oan sira
nebe Sakrifika hodi lori prosesu libertasaun no dezenvolvimentu hotu to iha
momentu ida nee, inklui ita nia Lideransa sira nebe balun laiha ona, no balun
oras nee sei rejisti nafatin ba Ermera nia Dezenvolvimentu
b)
Ermera
ida OHIN, mak Ita hotu nebe halibur iha Ermera_anan ohin hamutuk
koalia kona ba Futuru Ermera nian nebe hanaran (KLEAN), Bainhira ? Hahu husi
nebe? To iha nebe? Mai ita hotu halo
reflesaun klean hodi hahu ho hanoin ida katak labele tau ema ida iha kotuk,
KLEAN ejisti iha linha frente hodi luta ba sustentabilidade no ba Jerasaun tuir
mai
c)
Ermera
ida ABAN, mak Jerasaun foun Ermera nian nebe sei sai autor no fo
kontinuasaun ba Planu no Mehi Ermera Anan nian Hahu husi Saudozu Libertasaun da
Patria, Veteranu/a, Juventude, Estudante, Inan-aman Agrikultor sira, Imi nia
mehi, mak Jerasaun tuir mai sei Transforma Ermera ida ohin ba Ermera ida
Bem-estar iha futuru mai
d)
Ermera oan hotu tenki hamutuk no prontu hakat
ba Poder Lokal, ho mehi ida deit katak : tinan 2027 Simu Poder Lokal tuir
Komprimisiu Nai PM-RDTL, tinan 2028 Ermera iha nebe? 2030 Ermera to iha nebe (nudar
traballu ba ita lubun nebe inisia ba sorumutu Ermera anan)
e)
Prezensa iha Loron nebe defini nudar
Seminariu ba KLEAN (1-2/Junu/2026) , la representativu, ita kompara no akompana
iha Televisaun Munisipiu Seluk nebe halo ona sorumutu hanesan, Suia, Aileu,
Baucau, no Munisipiu seluk, partisipasaun masimu husi Intelektuais munisipiu
orijen
f)
Seminariu nee, buat simple nebe ita nota mak,
mayoria atu ataka malu fali hodi buka frakeza ba malu, (Kritika malu) maibe
laos fo solusaun
g.
Pesoal ida Koalia, Seluk basa liman, seluk
nonok, seluk ida ba koalia fali, parte sorin basa liman, parte balun nonok, ne
signifika katak Grupu no politika sei domina ho Favoritismu
h.
Apresentasaun husi Orador sira hanesan
relatoriu, husi baze legal sira nebe tuir mandatu Konstituisaun, maibe la
refleta ba saida mak Ermera tenki halo no prepara ba simu Poder Lokal ho
kondisaun minimu nebe seidauk prienxe rekejitus no kondisaun nebe ekipa
avaliasaun fo notas
i.
Peritus no Matenek oan Lobun ida nebe tur iha
Kadeira Frente ita konsidera hanesan rona nain deit (Pendegar)
j.
Rekomendasaun hirak nebe Makhusu sira forma
naruk hodi hato’o, se mak bele halo rezumu, konkluzaun no fo solusaun, nee
traballu ba Ermera-anan hotu (tamba ita lahatene depois de Seminariu, ikus taka
ho Misa no bensaun husi Nai Padre Juvito
do Rego nudar Selebrante, Ajenda saida mak ita sei halo iha tempu tuir mai
hodi fo kuntiniuidade ba Seminariu nee
k.
La apresenta ita nia kondisoes avaliasaun
Ermera nian nebe sei Frazilidade nudar fator ba Ermera nia prestasaun ho valor
BOM, lolos aproveta tempu nee hodi apresenta no husu Ermera oan hotu nia hanoin
no bele fo solusaun ka alternativu ba pontus hirak nebe Ermera seidauk bele prienxe
(sei frazil)
l.
Akompanha Munisipiu Seluk iha ona Edifisiu Asemblea
Munisipal, Exemplu Maliana, Manatuto, Dili, maibe Ermera nia ate agora seidauk
iha sinal konstrusaun, ne’e oinsa?
m.
La
hare ba Prezensa nia kuantidade maibe, hare ba kualidade de sorumutu (traballu
ba ita hotu? Seminiariu nee nudar Entrada ba Ermera anan ka?, ne’e kontinuasaun
husi Ermera anan nebe antes nee ejisti ona)
n.
Ikus
husi Seminariu nee maka Sr. Dr. Jose das Neves Samalarua nudar Moderador taka ho Fraze
badak nebe hatete: Ita Koalia Hahu ho Ema
barak liu Kadeira), maibe ita remata ho Kadeira barak liu ema, nee leno hela
mai ita hotu katak Ermera oan ida ba Ermera oan hotu mak ida nebe? Mai ita hotu tau importansia ba Ermera nia
diak, hamutuk Lori Ermera ba hasoru Poder Lokal iha tinan 2027 tuir_Lei Numeru 23_2021_10 de Novembru (Poder lokal, wainhira
Governo Sentral exekuta mandatu Konstituisaun tuir artigu 5 no Artigu 72
“ERMERA IDA HORSEIK, ERMERA IDA OHIN, NO ERMERA IDA ABAN”
Ho
SLOGAN
ERMERA OAN IDA BA ERMERA OAN HOTU
ERMERA PRONTU HAKAT BA :
Lian Maktaka :
1. 1. Nudar Ermera oan, Nudar Sidadaun Hau mos hola parte iha prosesu Dezenvolvimentu liu husi fatin nebe hau Haknar an ba, maibe enome pesoal Hau husu deskulpa ba Ermera_Anan hotu nebe Le’e hau nia artigu nee, karik liafuan ruma la monu, nudar humanu Hau husu deskulpa
2. Ba Rekursu Humanu Ermera oan hotu nebe hau la konsege temi iha nee, Enome pessoal Konta mos ho imi hotu
3. Artigu nee Hau hakerek la ofende ema ruma, ka pessoal ruma, maibe Hau hakerek ho Onestidade no la obedese ba Organizasaun ruma ka Politiku ruma nia influensia
4. Husi Artigu nee, ho neon no laran Hau hakruk ba Heroi sira hotu Hahu husi Presidente Nicolao Lobato to Heroi no Heroina sira hotu husi Ermera nian nebe luta ba Timor Leste no Luta ba Ermera
5. Hakruk ba Maromak nebe mak soi buat hotu iha Rai ida nee
6. Hakruk ba Klibur Ermera Anan hotu (KLEAN)
7. Hakruk ba Lider Ermera nian hotu
8. Hakruk ba Veteranu-Veterana Ermera nian hotu
9. Hakruk ba Presidente Autoridade, Administrador do Postu Administrativu, Xefe do Sukus, no Xefe Aldeias
10 Hakruk ba Joventude Rejistensia, Joventude Patriota, Asosiasaun Feto Ermera
11. Hakruk ba Sosiedade Sivil no Organizasaun hotu nebe ejisti iha Ermera
12. Hakruk ba Instituisaun Estadu nebe iha Ermera, Komando PNTL, Komando FFDTL Postu Gleno
13. Hakruk ba Estudante Universitariu sira hotu nebe hamahan an iha UNEUMER
14. Husi Kanal ida nee, Hau Pessoal Hakruk ba imi hotu no husu imi hotu nia sujestaun no rekomendasaun ba Artigu ida nee, atu bele kompleta liu tan karik lian ruma la to
15. Nudar hakerek nain rekuinese sempre iha failansu no erru sira karik mosu iha nee, nudar Umanu Hau prontu simu Kritika no sujestaun, atu hadia diak liu tan hau nia redasaun nee maske seidauk perfeitu
OBRIGADO
Hakerek nain : Jaime Soares dos Santos
La representa Instituisaun maibe
Nudar Sidadaun husi :
Munisipiu Ermera, Postu Administrativu Ermera
Suku Raimerhei, Aldeia Raimaran,
Numeru Kontaktu : +670 78509000
Email : jaimesoares99@gmail.com
Objetivu : Fanun Ermera oan hotu hateke ba oin
Tidak ada komentar:
Posting Komentar