Livro Tradusaun

Senin, 13 Juli 2026

ERMERA HORSEIK, ERMERA OHIN, NO ERMERA ABAN BA ERMERA OAN HOTU

 

Redasaun ne’e responsabiliza husi Hakerek Nain : Jaime Soares dos Santos

ERMERA HORSEIK, ERMERA OHIN, NO ERMERA ABAN

BA ERMERA OAN HOTU

ERMERA ANAN 1-2/06/2026


Hare ba Tema Ermera Oan Ida deit ba Ermera ida diak Liu ho  Dalan ba Poder Lokal, ho data 1-2 Junu 2026, Hau nudar Ermera oan apresia ba Eventu ida nee, tamba bele halibur Ermera oan hotu nebe namkari Lemo-lemo iha Teritoriu no Diaspora, maske iha loron ne’e, Prezensa la Representativu, Ermera oan Namkari iha Instituisaun Oin-oin, hanesan Instituisaun Estadu, Ajensia, Relijiozu, Sosiedade sivil, Instituisaun Akademia, Partidus Politiku, Veteranu/a, Organizasaun Feto, Eis Titulares, Membru Governu Atual, no Destintu Deputadu Atual, Juventude Rejistensia, Jerasaun Patriota, Juventude Foin Sae, Organizasaun Difisiensia, Nai Xefe do Sukus, Inan-aman sira, no entidades hotu nebe hau la lembra no la temi iha nee. Hau Hakruk no Respeita ba imi hotu, husi Ne’e  Hakruk ba Saudozu/a, Heroi no Heroina sira hotu Ermera Anan nebe oras ne’e la hamtuk ho ita iha Momentu ida nee. Maibe Ita hotu fo sentidu ba sira tamba sira mak sai matadalan no Lalenok ba Ermera.

Nudar Ermera-anan apresia ba eventu ida ne’e tamba bele Halibur Ermera-anan hotu atu tuur hamutuk hodi tesi lia ba Ermera nia diak, iha Hau nia Prezensa nudar mos Ermera oan ida, sentre Orgullu e kontente wainhira hare Jerasaun Petensial Ermera nian nebe mai ho titlu, grau, no espesialidade nebe lahanesan, maibe tur iha Linha Kadeira Fillera Primeru hodi akompanha Seminariu ne’e to konklui.

Husi mehi nebe naruk, hakarak Hakbesik Dezenvolvimentu ba Povu iha Baze maka dalan ba Poder Lokal, husi Espetativa hotu nebe Ermera anan mehi maka Ermera tenki hakat ba Poder Lokal iha tinan 2027, wainhira Governo Sentral realiza Eleisaun Kamra Munisipiu, tuir Mandatu Konstitusional, Artigu 5 Desentralizasaun no Artigu 72 Poder Lokal

Husi Mandatu Konstituisaun maka Kada Munisipiu sei prepara kondisaun hotu-hotu no prepara rekursu sira tuir Lei Poder Lokal no Desentralizasaun Numeru 23-2021_10 de Novembru

Husi nee hanesan Traballu ida ba kada Munisipiu atu bele halo ezersisiu hodi halo konsultasaun no prepara kondisaun hotu-hotu oinsa mak bele prenze rekezitus nebe Lei haruka, Mehi dalan ba Poder Lokal hahu husi Heroi no Heorina sira nia Luta, husi ne’e Mehi ne’e mos kontinua hatutan kedas Hahu husi I Governo Konstitusional to XI Governo Konstitusional, hakarak Lori Poder Lokal no Dezenvolvimentu besik ba Povu

Tamba nee, iha Mandatu IV Governo Konstitusional nebe Lidera husi Sua Exelensia Primeru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao halo ona Konsultasaun nasional kona ba Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) 2011-2030) iha tinan 2010 nudar Matadalan ida hodi Guia Ita ba Hadia no aselera Deznevolvimentu Nasaun nian inklui mos Poder Lokal no Desentralizasaun iha Teriroriu

Iha Mandatu XI Governu Konstitusional nebe Lider husi Sua Exelensia Primeru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao sempre Aviza no alerta ba Munisipiu hotu hotu katak Prepara an atu simu Poder Lokal iha 2027

Mehi ba Poder Lokal no Dezentralizasaun, kada Mandatu Governo konstitusional sempre tau prioridade, ho nune maka iha Mandatu XI Governo Konstitusional Sua Exelensia Primeru Ministru RDTL halo visita Ofisial ba Munisipiu hotu, no Ermera akontese iha dia 25 de Fevereiru 2026 ho objetivu atu “Hare Besik Servisu Munisipal,momentu nee mos Konvida Ermera oan hotu, Partidu Politiku, Estudante Universitariu, Entidades hotu, atu marka prezensa iha visita Ofisial nee

Hare husi Rezultadu avaliasaun Kondisaun Minima nebe Ministerio da Administrasaun Estatal (MAE) halo liu husi Ekipa Avaliasaun : Ermera ho Valor BOM, signifika katak presija hadia frajilidade no kondisoens balun nebe presija tuir rekomendasaun, maibe se “Ermera nia Klasifikasaun BOM” nee mak sai traballu ba Ermera anan hotu?.

1.    Biografia badak Ermera

Lia fuan Ermera nia origem mai husi lia fuan mambae nebe komposto husi liafuan rua : Er + mera, baseia ba historia iha tempo beiala sira haktuir katak desde tempo uluk gerasaun Ermera mai husi Foho 3 maka hanesan Kailitlau,Lalimlau no Hituria , Naran Ermera mai husi Be’e matan ida iha foho 3 nia hun no be’e ne’e mean hanesan ran iha fatin sagrado ho naran Asnapai (Huitasu) husi lalaok Historia ne’e grasaun husi Foho 3 ne’e ho Liurai Dom Berlequi hodi Forma Autoridade tradicional iha fatin hanaran Hatmautei

Ermera atual ho nia Postu Administrativu 6 mak hanesan Postu Administrativu Letefoho, Administrativu Atsabe, Postu Administrativu Hatolia A, Postu Administrativu Hatolia B, Postu Administrativu Ermera no Postu Administrativu Railaco ho nia Suku 56, Aldeia 276 ho total Populasaun hamutuk 137,750, Feto hamutuk 67,489  no Mane : 70.261 tuir Sensus Uma kain tinan 2022, ho nia luan Munisipiu Ermera total atus hitu nulu virgula walu (770,8) KM2

Lokalizasaun geografikamente Munisipiu Ermera

  Administrativamente halo fronteira ho :

1)    Husi parte leste Ermera  baliza ho Munisipiu Aileu no Ainaro

2)    Husi parte norte Ermera baliza ho Munisipiu Liquica

3)    Husi parte sul Ermera  baliza ho Munisipiu Covalima

4)    Husi Parte Oeste Ermera baliza ho Munisipiu   Bobonaro

2.    Referensia

-       Regiaun 4 nudar Historia ba Ermera nebe baze ba FALINTIL no Lider Rejistensia sira nu'udar zona estratéjika ba funu libertasaun nasionál. Rejiaun ne'e sai baze ka 'rezidensia' seguru ba Komandante Supremu Kay Rala Xanana Gusmão no Komandante Nino Konis Santana hodi dirije estratéjia gerilla kontra kolonial okupasaun Indonézia

-       Hamoris fali KLEAN nebe uluk ejisti ona, hodi sai lian ba Ermera nia Lian

-       Hamoris Paktu Unidade nebe Ermera halo ona iha tinan 2012, entre Partidu Politiku sira, wainhira Exelensia Primeru Ministru halo Konsultasaun ba PEDN (Fatin Administrasaun tuan (Atual Edifisiu PNTL-Maudiu)

-       Tau ass Kultura, Feto-San Umane nudar Baze fundamentu hodi nahe Biti ba sorumutu Ermera oan

-       Meja Kultura mak dalan ba hasoru malu entre Ermera oan hotu hodi diskute Ermera nia sustentabilidade

-       Hapara Insultu malu, Hatun-Hasae malu, Diverjensia Politiku, Arte lahanesan, kores ketak-ketak nebe antes akontese ona, no dalaruma la tau importansia ba Ermera oan nia hamutuk (hanesan Krize 2006) (Nee nudar Pasadu nebe Leno ita hotu atu hakat ba oin, Harii dame: Esforsu ida ba tempu naruk atu kria estrutura sosiál, ekonómiku, no polítiku ne'ebé apoiu dame. Ida-ne'e inklui edukasaun karakter, eliminasaun diskriminasaun, no dezenvolvimentu ekonómiku ne'ebé ekuitativu.

-       Diálogu no Komunikasaun: Abilidade atu rezolve problema liu hosi deliberasaun ka uza parte datoluk ne’ebé neutru hanesan mediasaun importante tebes atu nune’e disputa sira labele remata ho violénsia

-       Justisa Sosiál: Dame la signifika de’it funu laiha (dame negativu), maibé mós prezensa justisa no kumprimentu direitus umanus. Dezigualdade sosiál dala barak hamosu laran-moras no konflitu e Toleránsia no Diversidade: Atitude ida respeitu ba malu ba diferensa sira, tantu iha termu etnia, relijiaun, rasa, ka perspetiva moris nian, maka ezijénsia absoluta ida iha sosiedade Rezolusaun Konflitu: Oinsá jere no rezolve diferensa sira ho maneira konstrutivu, hanesan negosiasaun no rekonsiliasaun.

-       Madre Francisca de Deus nia Konkluzaun katak Mundu la Muda Ema, maibe Ema mak muda Mundu, Mai ita hamutuk ba Ermera oan ida, hodi muda Ermera ida agora ba Ermera ida tuir mai

3.    Oportunidade

a.    Ermera iha oportunidade bo’ot no tenki hakat ba Poder Lokal, ho kondisaun nebe iha ona, wainhira Governo Sentral Deklara iha tinan 2027, maibe Ermera oan tenki hamutuk

b.    Ermera iha Rekursu nebe sufisiente iha seitor sira hotu,maske seidauk dezenvolve masimu

c.    Ermera anan lobun ida nebe espesialidade iha Seitor Agrikultura bele dezenvolve Planu Estratejiku ida ba Mehi Agrikultor sira nian iha tinan 5-10 mai, bele Muda Agrikultor nia kuinesmentu husi tadisional ba Agrikultor modernu inklui servisu hamutuk ho Instituto ETCI no Grupu Agrikultor sira nian atu moderniza tekniku iha seitor agrikula

d.    Ermera_Anan lubun mak Espesialidade iha Seitor Saude, bele produz Planu Estratejiku ida ba Mehi Seitor Saude nian iha tinan 5-10 mai, Kombate Mal_Nutrisaun,*Bainhira Povu Saudavel bele kontribui ba dezenvolvimentu nebe produtivu

e.    Ermera-anan lubun nebe espesialidade iha seitor Infrastrutura (Enjinaria) bele dezenvolve Planu Estratejiku ba Seitor Infrastrutura Munisipiu Ermera tinan 5-10 oin mai, no master plan ida ba Kapital Ermera-Gleno no sentru Postu Administrativu sira.

f.     Ermera-anan lubun mak espesialidade iha Ekonomia, Akuntabilidade, no Bankaria, bele produz Planu Estratejiku ida ba Mehi Ekonomia Lokal, Hasae Ekonomia familia ba Ermera oan hotu ho tratamentu nebe igual, iha tinan 5-10 oin mai

g.    Ermera anan hirak nebe mak espesialidade iha seitor Edukasaun, bele produz Planu Estratejiku ida ba seitor Edukasaun iha tinan 5-10 mai, hahu husi Ensinu Baziku to Ensinu Superior, atu oinsa mak Jerasaun tuir mai, oan no bei-oan sira bele asesu edukasaun nebe prospero

h.    Ermera oan hotu nebe mai ho grau oin-oin,  Area oin-oin, espesialidade oin-oin, Padres, Madre, balun haknar hela iha Instituisaun Estadu no Instituisaun Privadu, Estudante Ativu, Alumni, Sosiedade hotu, fiar katak hotu-hotu hamutuk bele halo pareser no produz planu estratejiku nebe Guia ita hotu atu hateke ba Oin Ermera nia futuru iha tinan 5 - 20

i.      Seitor Agrikultura spesial oinsa mak hasae Produsaun Kafe, Hortikultura, Agrofloresta, Peska, no Moderniza Seitor Agrikultura nebe sustentavel, ho Nune mai ita hamutuk Hadia Agrikultura kafe = Hadia Ekonomia Povu

j.      Prevensaun Konflitu * Labele iha dezenvolvimentu se Komunidade fahe malu ka konflitu bebeik

k.    Reforsa seitor Edukasaun ho masimu no Rezilente, atu ita nia oan sira bele tuir aprendisazen ho seguru ba

l.      Fortalese Instituisaun Governo Lokal Husi Munisipiu, Postu to Sukus hodi aselera dezenvolvimentu ida nebe integradu no sustentavel

m.   Seitor Privadu sira hanesan Sosiedade civil, Organizasaun naun Governamental, CCI-Munisipiu (Emprezariu lokal), no Parseru Internasional sira nebe Ejistensia iha Ermera bele ajuda no tulun Governo Lokal hodi aselera Dezenvolvimentu

n.    Husi Oportunidade hotu nebe mensiona, ho objetivu atu redus konflitu sosial nebe dalabarak akontese iha sosiedade nia le’et (Komunidade)

4.    Dezafiu

a.    Infrastrutura bazika nudar dezafiu boot em jeral seidauk diak, liu-liu dalan rural ba suku no aldeia sira, inklui dalan Nasional nebe liga ba postu administrativu sira to sukus

b.    Ermera oan seidauk solidu (seidauk_hamutuk) liu-liu iha aspetu politiku no ema nebe besik liu no mak kaer desizaun sira sempre halo ho favorese nebe la representativu

c.    Ermera oan seidauk dezenvolve rekursu lokal sira iha munisipiu laran, hanesan Turismo komunitaria ba fatin estratejiku sira, ita nia empresariu Ermera oan sira balun iha Osan (kapital) maibe barak liu Kompete iha Sosa Kareta, Hari Uma hanesan kompetisaun, inklui kompete deit Projetu publiku sira husi Estadu

d.    Ego_Politik (Grupuismo) mak sai fator la halibur malu entre Ermera-anan, nee hanesan Obstaklu komum nebe ita hotu tenki hare 

e.    Seitor Agrikultura Ermera sei sai obstaklu boot, oinsa mak ita bele dezenvolve, tamba ita lahatene ita hahu husi nebe no remata iha nebe? (Hortikultura, Pekuaria, Agrofloresta, no Pós Kolleita (Paska Panen) iha maibe sei ho eskala kiik

f.     Seitor Edukasaun iha rural, kondisaun infrastrutura, fasilidade baziku, distansia, implementasaun Merenda eskolar,iha fatin balun seidauk masimu

g.    Dezempregu ass, tamba laiha Kampo de traballu

h.    Joven Universitariu barak mak laiha servisu, maske remata ona estudu iha ensinu superior, tamba laiha Oportunidade no menus empregu, maibe sei iha dezafiu boot tamba kada tinan Ensinu Superior sira sempre fo graduasaun (finalista tinan-tinan)

i.      Kultura Lia Umane-manefoun sei sai obstaklu ba Povu hotu atu hasae ekonomia familia tamba difisil implementa Regra tara-bandu hodi redus mal_gastu nebe laiha sustentabilidade

j.      Ermera anan se mak brani atu investe iha seitor Produtivu sira (hanesan # Prepara-Kuda-Ku’u no Faan) (Seitor Agrikultura, Seitor Turismu,)

k.    Ermera oan koalia kona ba Kafe, provizoriamente ita iha nebe ( Toos Nain?, Servisu nain? , Faan Nain ? ka Kafe nain? (Se mak Kuda ? Se mak Sosa ? no Se mak Faan?

5.    Rekursu Humanu no Rekursu nebe bele reforsa Ekonomia Ermera

1.    Dr. Claudio Ximenes (Eis Presidente Tribunal Rekursu)

2.    Dr. Nelson Martins (Especialista no Peritus Saude)

3.    Dr. Duarte Tilman ( Juis iha Tribunal Rekursu)

4.    Dr. Jacinto Babo (Prokurador)

5.    Dom Leandro Maria Alves (Bispo da Diocese de Baucau)

6.    Dr. Nelson Salsinha (Dosente UNTL)

7.    Dr. Adolmando Soares (Reitor UNPAZ)

8.    Dra. Jezuina Gomes (Atua Vice MNEC)

9.    Dr. Deonicio Babo (Atual Membru Konsellu Seguranca ONU)

10. Dr. João Martins (Eis Reitor UNTL)

11. Dr. Alito Carlos de Deus (Dosente UNTL)

12. Dr. Miguel Pereira de Carvalho (Eis_MAE)

13. Dr. João Maia Conceicao (atual Funsionariu da Educacao INFORDEPE

14. Dra. Natercia Martins (Atual IIo Komisariu da PNTL

15. Dr. Donanciano do Rosario Gomes Pedro  Klamar fuik (Atual Ministru da Defesa)

16. Dr. Alberto Carvalho (Atual Estrutura Exekutivu CCI-TL)

17. Dr. Lucio Gomes (Dosente UNTL)

18. Dr. Mateus Gomes (Dosente UNTL)

19. Dr. Herculano Seixas (Especialista Fuan)

20. Dr. Domingos Sarmento (Eis MJ)

21. Dr. Carlos Tilman

22. Dr. Julio Gomes (Dosente ETCI)

23. Dr. Vitor Maia (Letefoho)

24. Dr. Francisco Dionisio F. Maukura (Eis Embaxador)

25. Dra. Eugenia das Neves (Dosente UNTL)

26. Dra. Agustinha das Neves (Juis iha Tribunal)

27. Dr. Antoninho Goncalves (Komisariu CNE)

28. Dr. Rui Manuel Hanjam

29. Sr. Drs. Constantino Soares

30. Sr. Jose Martinho dos Santos Soares (Atual PAM)

31. Sr. Francisco dos Santos (Atual PAM Dili)

32. Dr. Agustinho Letencio de Deus (Atual Presidente KFP)

33. Superintendente da Polisia Ismael Babo

34. Dr. Mateus Maia de Jesus (Reitor ETCI/ESEIC)

35. Claudio de Jesus Martins, S.STP, M.Si, M. Hum

36. Sr. Jacinto Rigoberto Gomes (Atual Vice Ministru MAE)

37. Sr. Augusto Junior (Atual Vice Ministru MCI)

38. Sra Elvina Sousa Carvalho (Atual Sekretariu do Estado Igualidade Inkluzaun)

39. Sr. Domingos Lopes Lemos (Atual Sekretariu do Estadu SE-ESETV)

40. Sr. Domingos Mariano Reis (Atual Sekretariu do Estadu Protesaun Civil)

41. Atual Destinto Deputadu iha PN

42. Eis Titulares (Eis Membru PN, Eis Membru Governu),

43. Eis Administrador Munisipiu, Eis Presidente Autoridade

44. Veterano/a Ermera-anan

45. Juventude Rezistensia Ermera anan

46. Juventude Jerasaun Patriota Ermera anan

47. F-FDTL Destakadu Postu Gleno

48. Padre Vigararia Forano Ermera

49. Padre Pároku Atsabe

50. Padre Pároku Letefoho

51. Padre Pároku Hatolia A

52. Padre Pároku Hatolia B

53. Padre Pároku Ermera

54. Padre Pároku Gleno

55. Padre Pároku Railaco

56. Padre Ermera oan nebe halao Misaun iha Dili, Munisipiu Seluk no Diaspora

57. Madres Ermera oan nebe namkari iha Timor no Diaspora

58. Inan-Aman Toos Nain Agrikultor, Kafekultor,

59. UNEUMER (Uniao Estudante Universitariu Munisipiu Ermera)

60. Reforsa Asosiasaun Football, Volyball, no Modalide seluk iha area desportu hodi promove Talentu Joventude sira

61. Sosiedade Civil nebe nia ejistensia iha Ermera

62. BNCTL, Banku Lokal, Koperativa, Grupu Rai no foti Osan

63. UNAER (Uniao Agrikultor Ermera)

64. TILOFE (Proteze no Kuda Bee iha fatin antigu sira)

65. AFER (Asosiasaun Feto Ermera)

66. CCI-TL Munisipiu, Kapasita Empreza Lokal sira hodi hahu investe iha seitor Produtivu sira liu husi “Aprende Negosiu, Koalia Negosiu, Halo Negosiu atu bele sai parseru ba Governo lokal no hadia Ekonomia lokal  

67. Media Lokal (Radio Kafe, Kafe TV, no Media lokal seluk

68. Centru Mya (Millennial Youth Association)

69. Centru Juventude Ermera

70. Intelektual Ermera oan nebe la Lembra no la temi iha nee hanaran (KLEAN)

6.    Potensia Natural Ermera nian nebe bele sai fontes reseitas lokal

1.    Kafe Inan Fatubesi (Promove sai fatin turismo Kafe)

2.    Vanila (Hasae Produsaun no alarga Ha)

3.    Talas (Hasae Produsaun no alarga Ha)

4.    Aifarina (Hasae Produsaun no alarga Ha)

5.    Fehuk (Hasae Produsaun no alarga Ha)

6.    Maek (Hasae Produsaun no alarga Ha)

7.    Lagoa Eraulo Letefoho (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu)

8.    Mota Bandeira (Atsabe) (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu)

9.    Kruz Batatlau (Atsabe) (Promove sai Fatin Turismo Komunitariuno Relizioju)

10. Fatuk Hatlipi Katrai (Letefoho) (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu)

11. Foho Lalimlau (Estadu) (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu)

12. Kruz Atat_Lau no Be-Ali, Post Hatolia A promove nudar Fatin Turismu Komunitariu)

13. Foho Kailitlau (Letefoho) (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu no Relizioju)

14. Foho Hituria (Humboe) (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu)

15. Foho Darlau (Atsabe) (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu Relizioju)

16. Foho Usluli (Letefoho) (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu no Relizioju)

17. Be’e mutin (Bia Buci) (Atsabe) (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu)

18. Be’e Mean (Estadu) (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu)

19. Gruta vilamaria (Poetete) (Promove sai Fatin Turismo Relizioju)

20. Gruta Sagrado Coracao de Jesus Hahiria-Lauala Ermera, ( Turismo Relizioju)

21. Be’e Manas Leimea Kraik (Hatolia), (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu)

22. Be’e Manubabi (Atsabe), (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu)

23.  Mota Mauoso Ponilala (Ermera), (Promove sai Fatin Turismo Komunitariu)

24. Abrigu Mribali (Xanana), (Promove sai Fatin Turismo Rezistensia)

25. Abrigu Nunutali (Xanana), (Promove sai Fatin Turismo Rezistensia)

26. Abrigu Aiceo (Xanana), (Promove sai Fatin Turismo Tezistensia)

27. Abrigu Ersoi (Nino Konis Santana), (Promove sai Fatin Turismo Rezistensia)

28. Abrigu Loblala (Nino Konis Santana), (Promove sai Fatin Turismo Tezistensia)

29. Abrigu Mirtutu (Nino Konis Santana), (Promove sai Fatin Turismo Rezistensia)

30. Abrigu Humboe, (Promove sai Fatin Turismo Rezistensia)

31. Monumentu Aifu (Masakre 1 de Setembru Aifu) dezenvolve sai turismu historiku

32. Monumentu Hularema (Sentru Akantonamentu Komandu Rejian IV) Turismu Historiku

33. Debu Guran_Mausalau-Poetete (Turismu Komunitariu)

34. Fatin Relizioju, (Promove sai Fatin Turismo Relizioju)

35. Turismo Ekolojia (Natureza nebe natural presija identifika atu esplora no dezenvolve

36. Turismo Kultural, (identifika Fatin Kultural ka Uma Lisan no Fatin Historiku kultura nian)

37. Eko Turismo (balun seidauk identifika no balun identifika ona presija esplora)

38. Tarefas ba Transporte Publiku no Privadu sira (Tarefas transporte lokal tenki regula tuir politika Governo lokal)

39. Estasionamentu (Estasionamentu hotu tenki funsiona tuir Politika Governo Lokal)

40. Publisidade (Tarefas ba Publisidade tenki regula)

41. Regula no Jere Mota sira nebe potensia ba foti Raihenek ho selu ba Governo Lokal

42. Jere Bee mos iha Urbana no rurais ho tarefa selu

43. Fo kapasitasaun ba Joventude sira atu bele kria rasik servisu ba an_rasik

44. Futuru Matadoru Nivel Munisipiu (Fatin Koa no sosa Na’an) (Estandariza presu)

45. Promove Dezenvolvimentu atividade Ekonomika baseia ba potensialidade lokal no natural

46. Reforsa Regulamentu tarabandu hodi bele redus mal gastu iha sosiedade

7.    Rekomendasaun

a.    Nudar Ermera_Anan (Klean) husu atu sorumutu hanesan nee labele para deit iha nee, tenki bebeik no bebeik, maibe muda metodu atu Intelektuais Ermera anan nebe prezente bele fo hanoin no ideia konstrutivu sira (Bele Akontese fulan 3 dala_1, ka tinan 1 dala_2), nune deit mak bele dehan Ermera mai ho Asaun ida, no la husik ema ida iha kotuk atu muda Ermera ba moris diak

b.    Ermera anan hotu nebe namkari iha nebe deit bele tau hanoin hamutuk estabelese Sekretariadu ida atu halo Servisu Ermera anan nian (KLEAN) ho nia residensia iha Dili no Ermera

c.    Kria Komisaun Eventual ida nebe Involve Ermera anan sira nebe iha sistema liur, atu nune elabora e fasilita diskusaun ho neutru no imparsial

d.    Ermera Anan (KLEAN), uluk Ejisti ona iha tinan hira ba kotuk, maibe tamba preokupasaun sira hotu, maka Klibur Ermera anan la lao mate tiha, maibe ita Rekomenda atu Hamoris fali nune bele koalia ba Ermera nia Futuru bebeik no bebeik

e.    Ermera anan hotu mai ho Komprimisiu ida katak ba Ermera nia Futuru, Ermera oan ida deit ba Ermera oan hotu, ho nune rekomenda atu Partidu Politiku hotu iha Ermera halo Paktu Unidade Munisipal (Responsavel Partidu hotu nivel munisipiu Asina dukumentu ne’e hodi Komprimenta katak ba Ermera nia diak desizaun hotu la hare ba Kores Politiku maibe hare ba Kapasidade no Esperensia pessoal nian hodi la kahur iha Interese publiku hotu nian, liu-liu iha nivel desizaun (Tau ho lolos no iha fatin nebe los)

f.     Paktu Unidade Munisipal nee atu lori Ermera oan hotu ba Interese Komum ba Ermera nia futuru (katak Politiku ka makaer-ukun sira tur iha meja Ermera_anan kualker tempu atu koalia ba Ermera nia sustentabilidade)

g.    Sujere atu diak liu tan Kada Postu Administrativu realiza enkontru iha nivel Postu nebe sei organaiza rasik husi Ermera anan iha postu ida-ida, hodi diskuti Rekursu-Humanu, oportunidade, no dezafiu iha nivel postu molok lori mai iha Nivel Munisipiu (KLEAN)

h.    Prefere ita nia Rekursu sira nebe Namkari Lemo-lemo iha instituisaun oin-oin, momentu importante sira hanesan nee, bele mai ho topiku no planu ba  Ermera nia sustentabilidade ho Kurto Prazu, Media Prazu no Longu Prazu, ho nune KLEAN bele produs redasaun ka matadalan ba Sustentabilidade Ermera nian hodi ajusta ho Programa Estadu

i.      Sujere Liafuan “Ermera oan ida ba Ermera oan hotu labele sai retorika deit (ka Liafuan mamuk) hodi sai Grupu kiik ida nia interese

j.      Ermera oan tenki hamutuk atu kore fukun saida mak Ermera atraveza atu bele hakat ba oin hodi koloka Rekursu sira nebe Ermera iha tuir Badaean nebe pessoal ida-idak iha, atu asume ho responsabilidade, laos Oportunidade no priveleju (Nee mak sei sai Ermera-anan nia mehi komum nudar prinsipiu fundamentu)

k.    Prefere atu ba futuru, Ermera anan nebe iha parte foti dezisaun sira, peritos sira, nebe iha seitor oin-oin atu prezente masimu ho nune bele diskuti potensia kada seitor Ermera nian

l.      Halo dezenvolvimentu ba fatin hotu-hotu nebe nesesariu no prioridade, atu labele konsentra deit iha fatin balun nebe desizaun sira dalaruma la imparsial

m.   Estabele no dezenvolve Seitor Komunikasaun hanesan Media Lokal nebe Kritiku (Kria Studio : Ermera koalia), hodi lori Debator (Pembicara) sira atu koalia bebeik ba Ermera nia Dezenvolvimentu, Radio, TV-Lokal, Media online, Jornal

n.    Defini area potensial sira nebe iha risku atu halo konservasaun natureza, hodi salvaguarda, protesaun rai hodi la fo risku ba sitiu turismo no fatin istoria sira

o.    Identifika Formasaun nesesariu sira no Hari Sentru formasaun avansadu, atu bele kapasita Joventude sira hodi kompete iha Merkadu traballu

p.    Identifika no Reforsa formasaun ba Feto sira liu husi Organizasauan Feto ka Parseru sira, atu bele Prienxe vaga sira, kompete iha Lideransa feto no promove Igualidade Jeneru no inkluzaun

q.    Fortalese Instituisaun sira hanesan KAK, PDHJ, no Instituisaun Auditoria sira iha Nivel Munisipiu atu bele halo kontrolu sosial no ejekusaun Orsamentu Munisipal

r.     Hari Sentru Eletrifikasaun nebe seguru iha Ermera, atu bele Kobre area hotu Ermera nian hodi fornese naroman ba ema hotu atu bele fo reseita nebe signifikante

s.    Reforsa no hamatak Ermera liu husi Servisu Reflorestasaun, atu bele evita rai halai ka Erosaun iha fatin potensial sira  

t.      Prefere sorumutu hotu nebe Ermera anan realiza ho objetivu atu koalia husi fuan ba fuan, no diskuti Ermera Hahu husi nebe,? To iha nebe? no remata iha nebe? ba Ermera nia futuru no sustentavel

u.    Ermera anan rasik kria hela Grupu WA ida nebe ho objetivu atu diskuti asuntu prioridade sira nebe nesesaria liga ba Ermera, maibe kuaze mebru Grupu WA nebe besik rihun ida ka liu, la konsentra ba objetivu lolos, maibe Insultu malu, Politiza Grupu, Hatun-hasae, Gava malu, Grupuismo, no Favoritismu hodi la tau importansia ba Objetivu lolos, hodi fo sala ba malu katak nia mak diak liu, no nia amak att liu (Difisil atu kontrola situasaun hirak nee tamba versaun lahanensan ho kores oin-oin, ho nune ita presija koloka asuntu hotu tuir nia dalan atu la politiza Grupu nebe pertense ba Ermera oan hotu

8.    Observasaun no Konkluzaun

-       Hakruk no fo honra ba Saudozu Veteranu/a Ermera anan sira hotu nebe luta ba Libertasaun, maibe lahamutuk ona ho ita : Hanesan Pedro Lemos, Maria Raiklaran, Dona Ana Lemos, Cesar Maulaka, Helio Sanches Pina Maukruma, Cabo Martinho, Komandante Ernersto Fernandes (DUDU), Gabriel Ximenes FITUN, Eduardo Barreto DUSAE, Angelino Brites MESAK, Germenino dos Reis Amaral LEKISERA, Domingos Madeira RUN BATAR, Francisco Jose Trindade FURRIEL, no Saudozu/a nebe la temi, Hakruk no Kontinensia

-       Hakruk no fo honra ba Joven Rezistensia nebe lahamutuk ona ho ita

-       Hakruk no fo honra ba Jerasaun Patriota nebe la hamutuk ona ho ita

-       Hakruk ba Padre no Madre Ermera Anan sira nebe luta ba Ita rain, maibe la hamutuk ona ho ita

-       Hakruk ba Inan-Aman to’os Nain Ermera anan sai autor ba Luta, maske oras nee lahamutuk ona ho ita

v  Ho nune nudar Hakerek nain hakarak halo konkluzaun ida katak, presija sorumutu Ermera anan nian bebeik no bebeik

v  Ita seidauk defini Ermera ida HORSEIK, Ermera ida OHIN, no Ermera ida ABAN, katak :

a)    Ermera ida HORSEIK mak ita nia Saudozu no Heroi Ermera oan sira nebe Sakrifika hodi lori prosesu libertasaun no dezenvolvimentu hotu to iha momentu ida nee, inklui ita nia Lideransa sira nebe balun laiha ona, no balun oras nee sei rejisti nafatin ba Ermera nia Dezenvolvimentu

b)    Ermera ida OHIN, mak Ita hotu nebe halibur iha Ermera_anan ohin hamutuk koalia kona ba Futuru Ermera nian nebe hanaran (KLEAN), Bainhira ? Hahu husi nebe?  To iha nebe? Mai ita hotu halo reflesaun klean hodi hahu ho hanoin ida katak labele tau ema ida iha kotuk, KLEAN ejisti iha linha frente hodi luta ba sustentabilidade no ba Jerasaun tuir mai

c)    Ermera ida ABAN, mak Jerasaun foun Ermera nian nebe sei sai autor no fo kontinuasaun ba Planu no Mehi Ermera Anan nian Hahu husi Saudozu Libertasaun da Patria, Veteranu/a, Juventude, Estudante, Inan-aman Agrikultor sira, Imi nia mehi, mak Jerasaun tuir mai sei Transforma Ermera ida ohin ba Ermera ida Bem-estar iha futuru mai

d)    Ermera oan hotu tenki hamutuk no prontu hakat ba Poder Lokal, ho mehi ida deit katak : tinan 2027 Simu Poder Lokal tuir Komprimisiu Nai PM-RDTL, tinan 2028 Ermera iha nebe? 2030 Ermera to iha nebe (nudar traballu ba ita lubun nebe inisia ba sorumutu Ermera anan)

e)    Prezensa iha Loron nebe defini nudar Seminariu ba KLEAN (1-2/Junu/2026) , la representativu, ita kompara no akompana iha Televisaun Munisipiu Seluk nebe halo ona sorumutu hanesan, Suia, Aileu, Baucau, no Munisipiu seluk, partisipasaun masimu husi Intelektuais munisipiu orijen

f)     Seminariu nee, buat simple nebe ita nota mak, mayoria atu ataka malu fali hodi buka frakeza ba malu, (Kritika malu) maibe laos fo solusaun

g.    Pesoal ida Koalia, Seluk basa liman, seluk nonok, seluk ida ba koalia fali, parte sorin basa liman, parte balun nonok, ne signifika katak Grupu no politika sei domina ho Favoritismu

h.    Apresentasaun husi Orador sira hanesan relatoriu, husi baze legal sira nebe tuir mandatu Konstituisaun, maibe la refleta ba saida mak Ermera tenki halo no prepara ba simu Poder Lokal ho kondisaun minimu nebe seidauk prienxe rekejitus no kondisaun nebe ekipa avaliasaun fo notas

i.      Peritus no Matenek oan Lobun ida nebe tur iha Kadeira Frente ita konsidera hanesan rona nain deit (Pendegar)

j.      Rekomendasaun hirak nebe Makhusu sira forma naruk hodi hato’o, se mak bele halo rezumu, konkluzaun no fo solusaun, nee traballu ba Ermera-anan hotu (tamba ita lahatene depois de Seminariu, ikus taka ho Misa no bensaun husi Nai Padre Juvito do Rego nudar Selebrante, Ajenda saida mak ita sei halo iha tempu tuir mai hodi fo kuntiniuidade ba Seminariu nee

k.    La apresenta ita nia kondisoes avaliasaun Ermera nian nebe sei Frazilidade nudar fator ba Ermera nia prestasaun ho valor BOM, lolos aproveta tempu nee hodi apresenta no husu Ermera oan hotu nia hanoin no bele fo solusaun ka alternativu ba pontus hirak nebe Ermera seidauk bele prienxe (sei frazil)

l.      Akompanha Munisipiu Seluk iha ona Edifisiu Asemblea Munisipal, Exemplu Maliana, Manatuto, Dili, maibe Ermera nia ate agora seidauk iha sinal konstrusaun, ne’e oinsa?

m.   La hare ba Prezensa nia kuantidade maibe, hare ba kualidade de sorumutu (traballu ba ita hotu? Seminiariu nee nudar Entrada ba Ermera anan ka?, ne’e kontinuasaun husi Ermera anan nebe antes nee ejisti ona)

n.    Ikus husi Seminariu nee maka Sr. Dr. Jose das Neves Samalarua nudar Moderador taka ho Fraze badak nebe hatete: Ita Koalia Hahu ho Ema barak liu Kadeira), maibe ita remata ho Kadeira barak liu ema, nee leno hela mai ita hotu katak Ermera oan ida ba Ermera oan hotu mak ida nebe?  Mai ita hotu tau importansia ba Ermera nia diak, hamutuk Lori Ermera ba hasoru Poder Lokal iha tinan 2027 tuir_Lei Numeru 23_2021_10 de Novembru (Poder lokal, wainhira Governo Sentral exekuta mandatu Konstituisaun tuir artigu 5 no Artigu 72

“ERMERA IDA HORSEIK, ERMERA IDA OHIN, NO ERMERA IDA ABAN”

Ho SLOGAN

ERMERA OAN IDA BA ERMERA OAN HOTU

ERMERA PRONTU HAKAT BA :



Lian Maktaka :

1.    1.    Nudar Ermera oan, Nudar Sidadaun Hau mos hola parte iha prosesu Dezenvolvimentu liu husi fatin nebe hau Haknar an ba, maibe enome pesoal Hau husu deskulpa ba Ermera_Anan hotu nebe Le’e hau nia artigu nee, karik liafuan ruma la monu, nudar humanu Hau husu deskulpa

     2. Ba Rekursu Humanu Ermera oan hotu nebe hau la konsege temi iha nee, Enome pessoal Konta mos ho imi hotu

    3. Artigu nee Hau hakerek la ofende ema ruma, ka pessoal ruma, maibe Hau hakerek ho Onestidade no la obedese ba Organizasaun ruma ka Politiku ruma nia influensia

      4. Husi Artigu nee, ho neon no laran Hau hakruk ba Heroi sira hotu Hahu husi Presidente Nicolao Lobato to Heroi no Heroina sira hotu husi Ermera nian nebe luta ba Timor Leste no Luta ba Ermera

       5. Hakruk ba Maromak nebe mak soi buat hotu iha Rai ida nee

       6. Hakruk ba Klibur Ermera Anan hotu (KLEAN)

       7. Hakruk ba Lider Ermera nian hotu 

       8. Hakruk ba Veteranu-Veterana Ermera nian hotu

     9. Hakruk ba Presidente Autoridade, Administrador do Postu Administrativu, Xefe do Sukus, no Xefe Aldeias

     10 Hakruk ba Joventude Rejistensia, Joventude Patriota, Asosiasaun Feto Ermera

      11. Hakruk ba Sosiedade Sivil no Organizasaun hotu nebe ejisti iha Ermera

     12. Hakruk ba Instituisaun Estadu nebe iha Ermera, Komando PNTL, Komando FFDTL Postu Gleno

       13. Hakruk ba Estudante Universitariu sira hotu nebe hamahan an iha UNEUMER

     14. Husi Kanal ida nee, Hau Pessoal Hakruk ba imi hotu no husu imi hotu nia sujestaun no rekomendasaun ba Artigu ida nee, atu bele kompleta liu tan karik lian ruma la to

     15. Nudar hakerek nain rekuinese sempre iha failansu no erru sira karik mosu iha nee, nudar Umanu Hau prontu simu Kritika no sujestaun, atu hadia diak liu tan hau nia redasaun nee maske seidauk perfeitu 

OBRIGADO

Hakerek nain : Jaime Soares dos Santos

La representa Instituisaun maibe

Nudar Sidadaun husi :

Munisipiu Ermera, Postu Administrativu Ermera

Suku Raimerhei, Aldeia Raimaran,

Numeru Kontaktu : +670 78509000

Email : jaimesoares99@gmail.com

Objetivu : Fanun Ermera oan hotu hateke ba oin







Tidak ada komentar:

Posting Komentar